Razlika između verzija stranice "Nezaposlenost"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Izmjenjeni su stari i napisani su novi podatci. |
m čišćenje, replaced: Uticaj → Utjecaj, uticaj → utjecaj (2) |
||
Red 32:
Za radnike kažemo da su prisilno nezaposleni kada žele raditi za nadnice kakve prevladavaju na tržištu, ali ne mogu naći uposlenje.
==
I danas nezaposlenost ostaje centralni problem savremenih [[tržišna privreda|tržišnih privreda]]. Kad je nezaposlenost visoka, resursi se rasipaju, a dohoci ljudi se osipaju. Naravno, tokom takvih razdoblja, ekonomske nevolje pogađaju i osjećaje ljudi i njihove porodične živote.
=== Ekonomski
Visoka nezaposlenost utiče na smanjenje BPD-a ([[Bruto domaći proizvod]]). Znači, tom prilikom ne koristimo [[resursi|resurse]] koliko je to moguće, tako da nismo u prilici proizvesti dobra i usluge koji će omogućiti ljudima da prežive i uživaju. Gubici u razdobljima visoke nezaposlenosti najveći su dokumentirani gubici u savremenoj [[ekonomija|ekonomiji]].
=== Društveni
Iako je ekonomski trošak nezaposlenosti visok, nikakav [[novac]] ne može adekvatno prikazati humani, socijalni i psihološki danak u razdobljima trajne prisilne nezaposlenosti. Psihološke studije ukazuju da je otpuštanje s posla jednako traumatski događaj kao i smrt bliskog prijatelja ili neuspjeh u [[škola|školi]]. Nezaposlenost nerijetko dovodi do gubitka samopoštovanja, određenih mentalnih [[bolest]]i, problema unutar [[porodica|porodice]] i raspada [[brak]]ova. Utvrđena je povezanost između rasta stope nezaposlenosti i rasta stope [[kriminalitet]]a i stope [[samoubistvo|samoubistava]].
| |||