Razlika između verzija stranice "Ante Kovačić"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Prijevod}}
{{Infokutija biografija
| ime = Ante
Line 27 ⟶ 28:
| web-stranica =
}}
 
 
'''Ante Kovačić''' ([[Celine]]<ref name="AK"> ''Ante Kovačić'' - '''U registraturi''', ''Svjetlost'' Sarajevo 1998. ISBN 9958-10101-7</ref> u [[Marija Gorica|Mariji Gorici]], [[6. juni|6. juna]] [[1854]]. – Zagreb, [[10. decembar|10. decembra]] [[1889]]), [[Hrvatska|hrvatski]] romanopisac, novelist i pjesnik.
 
== Biografija==
=== Djetinstvo i školovanje ===
Ante Kovačić se rodio 1854. godine u selu Celine, u Hrvatskom Zagorju u siromašnoj seljačkoj porodici. Potkraj 1856. godine Kovačićeva se porodica seli se u obližnje selo [[Oplaznik]], gdje završava osnovnu školu. Seoski župnik Tomo Gajdek, preuzima brigu o njegovom daljem školovanju u Zagrebu. Završava pravni fakultet, doktorira i radi u Zagrebu kao pravnik.<ref name="AK"></ref> Mučan i naporan život proživio je kroz škole i kao odvjetnički pripravnik (kod Josipa Franka u Zagrebu od 1875-80), a položivši doktorat bio je pisar (u pisarnama dr. Banjavčića u [[Karlovac|Karlovcu]], dr. Goldmana i dr. Šrama u Zagrebu). Istaknut pristaša [[Stranka prava|Stranke prava]].
 
=== Advokatura ===
Vlastiti je odvjetnički ured vodio uU [[Glina|Glini]], siromašnomje vodio svoju vlastitu advokatsku krajukancelariju, gdje je često strankama od vlastitogavlastitog novca plaćao biljege. Par dana prije selidbe u [[Đurđevac]], doživljava slom živaca - jer ga otpremaju konjskim kolima iz Gline u Stenjevac u Zagrebu, na kojem putu zaradi upalu pluća i umre malo nakon toga u duševnoj bolnici<ref name="AK"></ref>.
 
=== Književno djelo===
Prvi je veliki Kovačićev prozni tekst ''[[Baruničina ljubav]]'', [[1877]],. je roman na razmeđu romantizma i realizma, nastao na uzorima [[Eugène Sue|Eugèna Suea]] i [[Balzac]]a: mješavina dinamične i počesto nevjerojatnenevjerovatne radnje i jezičnogajezičkog vatrometa u čemu se Kovačić pokazao, uz [[August Šenoa|Šenou]], jednim od glavnih hrvatskih devetnaestostoljetnih jezikotvoraca, po stupnjustepenu utjecaja daleko važniji od mnogih akademskih filologa. Roman obiluje likovima fatalnih žena (Sofija Grefštajn), preljubima, incestom i samoubojstvimasamoubistvima, a kompozicijski je inovativan, i u europskimevropskim izmjerama. Sljedeće godine izlazi ''[[Smrt babe Čengićkinje]]'', travestija koja s pravaških nacionalnih pozicija ismijava ilirsku i jugoslavensku ideologiju, karikirajući kultno [[Ivan Mažuranić|Mažuranićevo]] djelo. Kovačić je i autor više značajnih pripovijesti, među kojima se izdvajaju ''[[Ladanjska sekta]]'' i ''[[Zagorski čudak]]''. U sljedećem velikom romanu ''[[Fiškal]]'', [[1881]], autor ponavlja svoje središnje teme i stileme: realistički pristup koji graniči s fantastikom i nerijetko se pretvara u grotesku, likove fatalnih žena, porugljivu, pa i otrovnu satiru stranaca (Nijemaca, Mađara) i južnoslavenske ideologije, žestoki napadaj na obamrlost hrvatskogahrvatskog plemstva i birokratski mentalitet, raspad osobnosti glavnih protagonista u ludilu ili samoubojstvusamoubistvu. Prije svoga magnuma opusa, romana ''[[U registraturi]]'', pisac je objavio i nedovršeni roman ''[[Među žabari]]'', ubojitu satiru na onodobnetadašnje političke moćnike koji su se prepaliuplašili u aktu prepoznavanja i spriječili daljnje izlaženje (tekst je izlazio u podlistcima).
 
[[Datoteka:Zapresic 3.JPG|mini|230px|Spomenik ispred knjižnice "Ante Kovačić" u [[Zaprešić]]u.]]
=== ''U registraturi'' ===
U glavnom djelu, ''U registraturi'' ([[1888]]), Kovačić obilno koristi autobiografski materijal. Ta osobna nota stvorit će u ovom djelu stranice prožete s mnogo topline, neposrednoganeposrednog lirizma i usrdnijeg odnosa prema likovima, osobito u prikazu i opisu djetinstva Ivice Kičmanovića, glavnogaglavnog lika u djelu. Iako svrstavan u klasike hrvatskogahrvatskog realizma, Kovačićev je veliki roman torzo koji u sebe upija oprječne svjetonazore i poetike: u njemu nalazimo spektar situacija i motiva koji obuhvaćaju kanonska pravila i romantizma, realizma i naturalizma. Nastao u ognjici, nedotjeran i rastrgan, Kovačićev je magnum opus je najimpresivnije djelo hrvatske narativne proze druge polovicepolovine 19. stoljeća. Roman ''[[U registraturi]]'' izlazi 1888. u časopisu [[Vijenac (časopis)|Vijencu]] u nastavcma, a 1911. u knjizi kao roman.<ref name="AK"></ref> Neki su ga nazivali senzacionalnim romanom a neki su ga pak autoritetom svogasvog položaja ocijenili negativno i to zbog fatalne žene Laure. O romanu se nije pisalo punih 10 godina (bio je zabranjen – knjiga u bunkeru). Šutnju su razbili [[Milan Marjanović|Milan Marjanović]] i [[Antun Gustav Matoš|A. G. Matoš]]. Mladi su pisci u Kovačiću otkrili beskompromisnogabeskompromisnog zastupnika teorije o slobodi umjetničkogaumjetničkog stvaranja.
Ovaj roman je primjer umjetnine koja ne može imati samo jednu dimenziju s obzirom na sadržaj, temu i ideju pa ni stil izraza. Ovo je djelo puno raznovrsnih tonova isto onako kako je i život. Ideja romana je: duhovna biografija druge polovicepolovine 19. st. viđena okom pravaša koji u pravednom ogorčenju s plemenitom namjerom pretjeruje kada u Hrvatskoj vidi samo zaostalost, servilnost i pokvarenost. To je podloga za njegovu satiru u što se uklapa i biografija Kičmanovića od 1-3 djela kada nam se čini da je Kovačić vizionarski antipicirao svoje vlastito duševno stanje odnosno organsku psihozu.
 
=== Hrvatski realizam ===
Cijelo djelo Ante Kovačića najjači je ostvaraj hrvatskogahrvatskog realizma, i to u karakterističnom obliku za hrvatsku književnost u kojoj nema previše tekstova koji slave i posvećuju običnost i svakodnevnost: romani su to posvećeni suvremenoj tematici (za razliku od Šenoe, čiji je opus najvećma uronjen u povijesnuhistorijsku problematiku), čudna mješavina romantizma, realizma i brutalnoga naturalizma nabijena razornom satirom i očajem nad stanjem hrvatskoga društva; kultom fatalne žene ukorijenjenoga u romantizmu; burnim zapletima i velikim strastima, te propašću glavnih likova u zločinu, ubojstvuubistvu, ludilu i samoubojstvusamoubistvu. Raspet između romantizma i naturalizma, Kovačić je senzibilitetom predšasnik velike tradicije hrvatskoga romana egzistencijalističke i političko-satiričke usmjerbe. Objavljuje u književnim časopisima: [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], [[Hrvatski dom (časopis)|Hrvatski dom]], [[Obzor (časopis)|Obzor]], [[Primorac (časopis)|Primorac]], [[Hrvatska lipa (časopis)||Hrvatska lipa]] i [[Sloboda (časopis)|Sloboda]].<ref name="AK"></ref>
 
== Bibliografija==