Razlika između verzija stranice "Rendgensko zračenje"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 7:
[[Wilhelm Conrad Röntgen]] objavljuje [[1895]]. da je u modificiranoj [[Crookesova cijev|Crookesovoj cijevi]] otkrio nevidljive zrake koje izazivaju [[fluorescencija|fluorescenciju]], prolaze kroz [[materija|materiju]], te se ne otklanjaju u [[magnetsko polje|magnetskom polju]]. Röntgen je te zrake nazvao ''X-zrake'' zbog njihove nepoznate prirode.
 
== DobivanjeDobijanje ==
 
Rendgensko zračenje nastaje kada [[elektron]]i velikom brzinom udaraju u [[Metal (hemija)|metal]], pri čemu dolazi do njihovog naglog usporavanja. Svoju kinetičku energiju usporavanjem predaju elektronima iz unutarnjihunutrašnjih ljuski [[atom]]a metala. Elektroni iz unutarnjihunutrašnjih ljuski atoma metala će zbog primljene energije prijeći u viši energetski nivo, pa će elektron iz metala pri prelasku iz višeg u niži energetski nivo emitirati [[foton]] (elektromagnetsko zračenje). Usporavanjem se stvara kontinuirani [[spektar (fizika)|spektar]] zakočnog zračenja ''(bremsstrahlung)'', a popunjavanjem mjesta sa kojih su izbijeni elektroni nastaju spektralne linije.
 
Uobičajeni način dobijanja je u rendgenskoj cijevi. To je [[vakuum]]ska cijev u kojoj se s jedne strane nalazi [[anoda]], a s druge [[katoda]] uz koju se nalazi žarna nit. Katoda je na visokom [[napon]]u u odnosu na anodu. Kada žarnom niti teče [[električna struja]] ona se užari pa katoda izbacuje elektrone koji se ubrzavaju u [[električno polje|električnom polju]] između katode i anode. Elektroni udaraju u u anodu koja je načinjena od materijala koji su otporni na visoku [[temperatura|temperaturu]], poput [[molibden]]a i [[volfram]]a, a ujedno se i vrti kako bi imala što bolje hlađenje. Pri tome se 99 % energije elektrona pretvara u [[toplota|toplotu]], a samo 1 % odlazi u obliku ionizirajućeg zračenja koje pod pravim kutemuglom izlazi kroz mali otvor na rendgenskoj cijevi.
 
{{Spektar}}