Razlika između verzija stranice "Brada (anatomija)"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: [File:Stubbly face.jpg|thumb||Brada] Područjue brade je anatomski poznat o kao vrh donje vilice (mandibule, ‘’foramina’’ mentalne regije. Kod žena je manje i više zaoblje...
 
No edit summary
Red 1:
[File:Stubbly face.jpg|mini|thumb|300px|Brada]
Područjue brade je anatomski poznat o kao vrh donje vilice (mandibule, ‘’foramina’’ mentalne regije. Kod žena je manje i više zaobljenai, dok je kod muškaraca relativno veća I črtvrtastija. Međutim , u oba spola vanjski [[fenotip uvelikovarira, od potpuno cjelovite i mesnate, do rascijepljene, sa medijalnim ulegnućem ili rupicom. Unutar svakog od ovih fenotipova takošer se ispoljava čitav niz prelaznih formi. Tako, npr., rupica necjelovite brade se ispoljasva kao konusna udubina zazličitih dimenzija, kao udubljena brazda ili formacija u obliku slova '''Y'''.<ref>O'Loughlin M., McKinley V. D. (2006): Human anatomy. McGraw-Hill Higher Education, Boston, ISBN 007</ref>
 
Područjue'''Brada''' bradeje područje lica koje je [[anatomija|anatomski]] poznatpoznatije o kao vrh donje vilice (mandibule, ‘’foramina’’''foramina'') mentalne regije. Kod žena je manje i više zaobljenaizaobljena, dok je kod muškaraca relativno veća Ii črtvrtastija. Međutim , u oba spola[[spol]]a vanjski [[fenotipizgled uveliko uvelikovariravarira, od potpuno cjelovite i mesnate, do rascijepljene, sa medijalnim ulegnućem ili rupicom. Unutar svakog od ovih fenotipova takošer se ispoljava čitav niz prelaznih formi. Tako, npr., rupica necjelovite brade se ispoljasva kao konusna udubina zazličitih dimenzija, kao udubljena brazda ili formacija u obliku slova '''Y''', '''V''' ili slične forme.<ref>O'Loughlin M., McKinley V. D. (2006): Human anatomy. McGraw-Hill Higher Education, Boston, ISBN 007</ref>
Brada fe razvija kao vrh mišićnog dodatka za olakšavanje pokreta usana, što ne morta biti povezano s govorom. [[Evolucija|evolucijski]] gledano, brada je granska (kladistička) apomorfija, koja djelomično definira anatomski moderne ljude, u odnosu na arhaične predačke oblike. Ne-ljudski [[anthropoidi]] imaju majmunsku plohu, a za slonove se smatra su .jedine preostale životinje koje ispoljavaju takvu osobinu.
Na ljudskoj mandibuli ovu tjelesnu regiju obilježava istaknuta brada, što je posebnost lica recentnog čovjeka. Tje bio dodatni razloga da se pročava donja vilica slona, iako to dovodi do rasprava o . upotreba izraza “brada”. Ako se I kod ljudi i kod slonovi mogu opisivati kao da brade, vjerojatno je došlo vrijeme da preispita primjenjivost pojma.</ref>Schwartz J. H. (2000): The human chin revisited: what is it and who has it? Journal of Human Evolution, 38: 402</ref>
 
Brada fese razvija kao vrh mišićnog dodatka za olakšavanje pokreta usana, što ne mortamora biti povezano s govorom. [[Evolucija|evolucijski]] gledano, brada je granska (kladistička) apomorfija, koja djelomično definira anatomski moderne ljude, u odnosu na arhaične predačke oblike. Ne-ljudski [[anthropoidiantropoidi]] imaju majmunsku plohu, a za slonove se smatra su .jedine preostale životinje koje ispoljavaju takvu [[osobina|osobinu]].
Brada se pojavio u srednjem i gornjem [[pleistocen]]u, ali njen nastanak i biomehaničkih značaja su subjekti mnogih kontroverzi. Istaknute hipoteze uključuju podupiranja vilice pri naprezanju prilikom [[govor]]a. Kontrakcije jezika tokom govora možda su doprinijele razvoju koštane geometrije brade, tek nakon evolucije ljudskog jezika ( mehanobiološka hipoteza o razvoju ljudske brade) ili mehanizama žvakanja, a mogla se favorizirati i [[spol]]nim [[selekcija|odabiranjem]].
 
S druge strane, povećana dostupnost podataka o [[seksualni dimorfizam]] brade je također pružio podršku hipotezi o spolnom odabiranju, jer jje kao [[seksualni dimorfizam]] je teže objasniti po drugim kriterijima. Ipak, na formiranje brade kod recentnih ljudi mogao je uticati kompleks pomenutih I drugih faktora.<ref>Wayman E.: Why do humans have chins? http://blogs.smithsonianmag.com/hominids/2012/01/why-do-humans-have-chins/|work=Smithsonian magazine — Hominid Hunting.</ref>
Na ljudskoj mandibuli ovu tjelesnu regiju obilježava istaknuta brada, što je posebnost lica recentnog čovjeka. TjeTo je bio dodatnijedan od dodatnih razloga da se pročava donja vilica slona, iako to dovodi do rasprava o . upotreba izraza “brada”. Ako se I kod ljudi i kod slonovislonova moguova kompleksija može opisivati kao da bradebrada, vjerojatno je došlo vrijeme da se preispita i primjenjivost pojma.</ref>Schwartz J. H. (2000): The human chin revisited: what is it and who has it? Journal of Human Evolution, 38: 402</ref>
 
Brada[[Evolucija|Evolucijsko]]-[[hronologija|hronološki]] gledano, brada se pojaviopojavila u srednjem i gornjem [[pleistocen]]u, ali njen nastanak i biomehaničkihbiomehanički značajaznačaj su subjektisu objekti mnogih kontroverzi. IstaknutePostoji hipoteze uključujuhipoteza da se radi o podupiranjapodupiranju vilice pri naprezanju prilikom [[govor]]a. Kontrakcije jezika tokom govora možda su doprinijele razvoju koštane geometrije brade, tek nakon evolucije ljudskog jezika ( mehanobiološka hipoteza o razvoju ljudske brade) ili mehanizama žvakanja, a mogla se favorizirati i [[spol]]nim [[selekcija|spolnim odabiranjem]].
 
S druge strane, povećana dostupnost podataka o [[seksualnispolni dimorfizam]] brade je također pružio podršku hipotezi o spolnom odabiranju, jer jje kaoje [[seksualni dimorfizam]] je teže objasniti po drugim kriterijima. Ipak, na formiranje brade kod recentnih ljudi mogao je uticati kompleks svih pomenutih Ii drugih faktora.<ref>Wayman E.: Why do humans have chins? http://blogs.smithsonianmag.com/hominids/2012/01/why-do-humans-have-chins/|work=Smithsonian magazine — Hominid Hunting.</ref>
==Reference==
{{reference}}
==Također pogledajte==
*[[Kostur lica]]
*[[Mišići lica]]
*[[Lice]]
*[[Žvakanje]]