Razlika između izmjena na stranici "Japodi"

Uklonjen 1 bajt ,  prije 6 godina
nema sažetka izmjene
m
[[Datoteka:Illyrians.jpg|mini|300px|Karta koja približno pokazuje razmještaj ilirskih plemena u Iliriji]]
 
'''Japodi''' ([[latinski jezik|lat]]. ''Iapodes'', [[grčki jezik|grč]]. ''Iapydoi'') su venetsko-[[Iliri|ilirska]] [[pleme]]nska etnogrupa iz starog vijeka. Uglavnom su naseljavali područje sjeverozapadne [[Ilirija|Ilirije]] u zaleđu [[jadran]]ske obale i istočno od [[Istra|Istre]], između rijeka [[Kupa|Kupe]] (antička ''Colapis''), [[Una|Une]] (''Oeneus''), [[Sana|Sane]] i Zrmanje i planine [[Velebit]] do Jadranskog mora. Središte njihove države nalazilo se u na području [[Lika|Like]] u današnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Susjedi na jugu (velebitska obala i KvarnerskaKvarnerski ostrvaotoci (''Insulae Liburnicae'') su im bili primorski [[Liburni]] sa kojima su povremeno ratovali oko teritorije. Na zapadu su graničili i povremeno se sukobljavali s istarskim [[Histri]]ma, dok su njihovi sukobi plemenima ''Maezaei'' i ''Ditiones'' istočno od Une slabije poznati. Najveću ekspanziju su dosegli u periodu između 8. i 6. stoljeća p. n. e. Japodi su nastanjivali i središnji dio Pounja gdje su držali širu okolinu [[Bihać]]a. Njihov glavni grad i vjersko središte bio je Metulum. Prema nekim izvorima Metulum se nalazio kod [[Otočac|Otočca]] na rijeci Uni a prema drugima kod današnjeg mjesta Šmihel, kod [[Postojna|Postojne]], u [[Slovenija|Sloveniji]].
 
[[Arheologija|Arheološka]] istraživanja su potvrdila kontinuirano naseljavanje Japoda na području Like oko 9. stoljeća p. n. e. a nakon pada pod rimsku vlast, Japodi su dijelom romanizirani i većinom nastavili živjeli na tim prostorima bar do propasti [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]], ukupno skoro petnaest stoljeća. Iako su [[Rimljani]], a pogotovo Grci, za kontinentalne Japode ostavili znatno oskudnije zapise nego za susjedne primorske Liburne i [[Dalmati|Dalmate]], arheološka ostavština Japoda je vrlo obilna pa je iz toga dosad razrađeno više opsežnih monografija o njihovoj [[kultura|kulturi]] i [[historija|historiji]] (Hiller 1991, Raunig 2004, Olujić 2007).
Anonimni korisnik