Razlika između verzija stranice "Lemur"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 25:
Najprepoznatljiviji pripadnik lemura je [[prstenorepi lemur]]. Pored njega postoji još 98 vrsta lemura.
==Glavne osobenosti==
Iako se lemuri često su brkaju sa precima primata, anthropoidni primate ([[majmuni]] I [[čovjek|ljudi]] nisu evoluirali od njih. Umjesto toga, lemuri samo po [[morfologija|morfološkim]] [[osobina]]ma i ponašanju liče njima, u manjoj ili većoj mjeri, podsjećaju na praprimate, sa izvornim [[filogenetika|filogenetičkim]] vezama sa ostalim [[primat]]ima.<ref>Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 30551-9.</ref><ref>Wood B. A. (2009): Where does the genus Homo begin, and how would we know?". In: Frederick E. G., Fleagle J. G., Leakey R. E. (eds).: The First Humans: Origin and Early Evolution of the Genus Homo. Springer , London, ISBN 978-1-4020-9979-3.</ref><ref>Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7</ref><ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.</ref><ref>Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.</ref><ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.</ref>
Procjenjuje se da su njihovi preci na [[Madagaskar]] stigli prije oko 62-65 miliona godina, na splavovima od [[biljka|biljnog]] materijala, kada sui h povoljne I šireće [[okean]]ske struje morske struje donijele na ovaj otok. Od tog vremena, lemuri su [[Evolucija| evoluirali]] u ekstremno sezonskom okruženju pa su njihova [[adaptacija|adaptacije]] rezultirale izuzetnom aznolikošću, poput one u svih drugih primate (u njihovim okolnostima). Nedugo zatim, na otok su stigli Ii ljudi, prije oko 2.000 I više godina, kada su lemuri bili veličine mužjaka [[gorile]]. Danas, postoji gotovo 100 vrsta lemura, a većina njih su otkrivene ili promovirane u status pune vrste tek od 1990-ih. Međutim, [[taksonomija]] lemura jejoš uvijek kontroverzna, a ovisi o tome koji se koncepta vrste koristi. Sporna je čak i taksonomija višeg nivoa. Neki stručnjaci, većinu lemura radije svrstavaju u [[ infrared]] ''[[Lemuriformes]]'', dok drugi su drugi skloniji mišljenju da u ''Lemuriformes'', smještajući sve žive [[strepsirrhini]] ([[mokronosve lemuri u [[Taksonomska Pozicija | natporodici]] ''Lemuroidea'' i sve loriside i [[galago]] u natporodici ''Lorisoidea''
 
Veličine su od 30 g do 9 kg, a imaju mnoge zajedničke, osnovne primatske osobine, kao što su razgranata anatomija šake i prstiju i nokti na rukama i nogama, umjesto kandži (u većini vrsta). Međutim, njihova odnos između tjelesne mase I veličine mozga je manji od anthropoidnih primata, a među mnogim drugim [[osobina]]ma koje dijele s drugim primatima grupe ''[[Strepsirrhini]]'' , imaju i "mokri nos" ([[rinarij]]).
 
Veličine su od 30 g do 9 kg, a imaju mnoge zajedničke, osnovne primatske osobine, kao što su razgranata anatomija šake i prstiju i nokti na rukama i nogama, umjesto kandži (u većini vrsta). Međutim, njihova odnos između tjelesne mase I veličine mozga je manji od anthropoidnih primata, a među mnogim drugim [[osobina]]ma koje dijele s drugim primatima grupe ''[[Strepsirrhini]]'' , imaju i "mokri nos" ([[rinarij]).
Lemuri su pretežno društvene ne životinje, kao i općenito strepsirini i više komuniciraju mirisima i vokalizacijom nego vizuelnim signalima. Mnogi lemuri su postigli adaptacijski odgovor na madagaskarske uvjete života, u naglašenom sezonskom okruženju. Imaju relativno nizak bazalni [[metabolizam]] i, uz sezonsko parenje i [[matrijarhat]], mogu se izlagati dormanciji (mirovanju) (kao što su [[hibernacija]] ili tromost). Većina se hrani širok im izborom voća i lišća, a neki su specijalizirani za određenu vrstu hrane.. Iako mnogi imaju sličnu ishranu , različite vrste lemura nastanjuju iste šume pošto se razlikuju po [[ekološka niša|ekološkim nišama]]
Tokom 18. i 19. Stoljeća, istraživanja lemura su bila fokusirana na [[taksonomija|taksonomiju]] i prikupljanje uzoraka. Zapažanja o njihovom [[etologija|ponašanju]] i [[ekologija|ekologiji]] dolazila su ranih istraživa, ali ozbiljna proučavanja nisu realiirana do 1950-ih i 1960-ih. U početku ih je ometala politička nestabilnost i previranja na Madagaskaru, sredinom 1970-ih, pa su se istraživanja nastavila u 1980-im, što je znatno povećalo razumijevanje tih primata. Istraživački obkekti, kao što je ''Duke Lemur Center'', pružili su mogućnost istraživanja u kontroliranim uvjetima. Inače, lemuri su važni za istraživanje jer njihova mješavina predačkih karakteristike i onih [[osobina]] koje dijele s anthropoidnim primatima mogu dati uvid u evoluciju svih primata, uključujući i [[čovjek|ljude]]. Međutim, mnogim vrstama lemura prijeti izumiranje, zbog gubitka staništa i lova. Iako lokalne tradicije općenito pomažu zaštitu lemura i svojih šuma, ilegalne sječe, rašireno siromaštvo, politička nestabilnost i ometaju i podrivaju napore na očuvanju ovih primata. Zbog tih prijetnji, brojnost lemura permanentno opada. Međunarodna unije za zaštitu prirode (IUCN) smatra da su lemuri najugroženiji [[sisar]]i, uz napomenu da će se od [[2013]]. čak do 90% svih lemurskih vrsta, u narednih 20 do 25 godina suočiti saizumiranjem.
 
==Rasprostranjenje i diverzitet==
[[File:Babakotia radofilai.jpg|thumb|upright|alt=Gigantski lemur se nogama vješa za grane pomoću sve četiri noge kao spori lijenivac. Rep je kratak, a prednji udovi su nešto duži od zadnjih.|Restauracija načina života ''Babakotia radofilai'', lemura ljenivca (koji je izumro prije manje od 2.000 godina)]]