Razlika između verzija stranice "Flauta"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 79.175.97.241 (razgovor) na posljednju izmjenu koju je napravio EdinBot |
|||
Red 19:
Flauta je postojala još u davnoj prošlosti, te spada u najstarije instrumente zbog jednostavnog principa stvaranja [[zvuk]]a. Najstarije flaute gradile su se od [[kosti]] (Oyana [[Indijanci]]), [[bambus]]a, [[Metal (hemija)|metal]]a i [[glina|gline]]. Početkom [[19. vijek]]a flauta se našla u kritičnoj situaciji zbog promjene zvučnog ideala kojem je bio bliži [[klarinet]]. Jačina njenog zvuka nije bila dorasla novim koncertnim dvoranama, a skala je bila još uvijek [[ton]]ski neujednačena i nečista. Taj problem [[1847]]. godine riješava [[Theobald Böhm]] ([[1794]]-[[1881]]), napravivši flautu koja je odgovarala tadašnjim zahtjevima, sa zvukovno i intonativno ujednačenom hromatskom ljestvicom (skalom) i pojačanim zvukom. Gradio je flaute od [[srebro|srebra]] i [[drvo|drveta]]. Izuzevši neznatne promjene, instrument je do danas ostao isti.
Današnje flaute mogu biti građene od raznih metala: [[bakar|bakra]], [[nikl]]a, [[cink]]a, [[srebro|srebra]], [[zlato|zlata]], [[platina|platine]], te [[staklo|stakla]] i sintetskih materijala. Njen trooktavni raspon obuhvata tonove c1(h)- c4(f4). Svira se sa devet prstiju. Sastoji se od tri dijela: glava flaute, srednji dio ili tijelo, te donji dio ili noga. Na flauti je moguće izvoditi vrlo brze pasaže, skokove, trilere, [[staccato]], dvostruki i trostruki jezik i legato, te mnoge druge tehnike sviranja vezane isključivo za [[muzika|muziku]] [[20. vijek]]a. Boja tona u donjem registru je tamna, u srednjem mehka, a u visokom svijetla i reska
{{Muzika}}
| |||