Razlika između verzija stranice "Haplorrhini"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
(review)
No edit summary
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Taksokvir
| boja = pinkgreen
| naziv = Haplorrhini
| slika = Totenkopfaeffchen.jpg
Line 24 ⟶ 23:
}}
[[Datoteka:Bonobo.jpg|mini|250px|desno|[[Bonobo]]]]
'''[[Haplorini]]''' ('''[[Haplorrhini]]'''; grč. ἁπλούς - ''haploûs'' = jednostruk,jednostavan + ῥινός - ''rinós'' = nos) ili '''[[suhonosci]]''' su podred [[primat]]a. Izuzev [[avetnjaci|avetnjaka]] (''[[Tarsiiformes]]''), ova grupa je ranije bila uključivana u “prave majmune” (nasuprot grupi zvanoj ''[[polumajmuni]]''), ali je ta podjela sve rjeđe u upotrebi.<ref>Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.</ref>
==Osnovne osobenosti==
Haplorini ("suhonosci") su skupina u koju spadaju i [[čovjek|ljudi]], koja se, po nizu osobenost, razlikuje od skupine [[Strepsirrhini|strepsirini]] ("[[mokronosci]]"). To se posebno odnosi na specifičnost građe [[nos|nosne]] sluznice (‘’rhinarium’’) koja kod ove grupe ima bitno manje žlijezda pa su im nosne šupljine suhe. Posljedično je I značajno slabija osjetjivost čula mirisa nego kod "mokronosaca". Diferencijalno obilježje je I činjenica da ‘’Haplorrhini’’ imaju [[kost|koštanu]] pregradu između [[oko|očne duplje]] i sliepoočnice.
 
Smatra se da im je opća konstitucija manje primitivna od strepsirina, drugog podreda primata. Gornja usna im nije direktno povezana s nosom niti nepcem, što im daje mogućnost većeg raspona izražajnosti lica. U odnosu na veličinu tijela, [[mozak]] im je značajno veći nego kod "mokronosaca", a najoštrije [[čulo]] im je [[oko|vid]]. Većina [[vrsta]] ovih majmuna su dnevne životinje (izuzetak su [[avetnjaci]] i i[[noćni majmuni]]). Dokazano je da kao [[trihromat]]i jasno diferenciraju sve boje spektra. Udovi su im rilagođeni za mnogostruke aktivnosti<ref>Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.</ref><ref>Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.</ref><ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
 
Sve simije ‘’ [[Simiiformes]]’’, tj i [[širokonosnu majmuni|širokonosni i uskonosni majmuni]] imaju jedinstvenu [[maternica|maternicu]], dok maternica [[avetnjaci|avetnjaka]] ima dva "roga", kaoi strepsirini. Većina vrsta ima samo jedan par [[sisa]] i jedno mladunče po okotu, iako su kod [[marmorzeti|marmorzeta]] i [[tamarini|tamarina]] dvojke i trojke veoma česte. Iako trudnoća suhonosaca traje slično onoj kod mokronosaca, mladunci suhonosaca su duži, ali su duže ovisni o majci. Smatra se da su razlika u veličini mladunaca i dužina ovisnosti o majci posljedica razlika u kompleksima modela ponašanja vrsta.
== Rasprostranjenje==
Haplorrhini žive u [[tropi|tropskim]] i [[suptropi|suptropskim]] područjima [[Amerika|Amerike]], [[Afrika|Afrike]] (ali ne i [[Madagaskar]]u), [[Južna Azija|Južne]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] sve do [[Japan]]a, a u [[Evropa|Evropi]] ih ima samo na [[Gibraltar]]skoj stijeni iznad [[Moreuz]]a.
== Evolucija==
Procjenjuje se das u se suhonosci, sa sestrinskom grupom mokronosaca, razdvojili prije oko 65 miliona godina. Pripadajuća porodica [[avetnjaci|avetnjaka]], jedina je u infraredu ‘’Tarsiiformes’’''Tarsiiformes'', a od ostalih se izdvojila prije oko 58 miliona godina, što je u razmjerima [[brzina evolucije|brzine evolucijskih]] procesa relativno kratak period njihove neovisne [[specijacija|specijacije]]. To je moglo uticati na ranije klasifikatore, koji su avetnjake svrstavali u istu kategoriju sa Strepsirrhinima.<ref>British Museum of Natural History, Ed. (1991): Man's place in evolution. Natural History Museum Publications, Cambridge University Press, London, ISBN 0 521 40864 4.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Jobling M. A. et al. (2013). Human Evolutionary Genetics. Garland Science, New York, ISBN 978-0-8153-4148-2. </ref>
 
Svi drugi predstavnici iz ove skupine uključeni su u infrared ‘’''[[Simiiformes]]’’'' (ranije ‘’Antrophoidea’’''Antrophoidea''), koji se zatim dijeli na dva pareda, ‘’''[[Platyrrhini]]’’'' ([[majmuni Novog svijeta]]) i ‘’''[[Catarrhini]] ‘’''([[majmuni Starog svijeta]], uključujući I [[Čovjekoliki majmuni|čovjekolike majmune]]). Majmuni Novog svijeta su se izdvojili, od zajedničkog pretka sa majmunima Starog, prije nešto oko 40 milijuna godina, a [[čovjekoliki majmuni]] si se, od ostalih, odvojili prije oko 25 milijuna godina. Međutim , noviji nalazi [[antropoid]]nih [[fosil]]a sličnih Haplorrhinima (''Bugtipithecus inexpectans'', ''Phileosimias kamali'' i ''Phileosimias brahuiorum'') u [[pakistan]]skim brdima Bugti (‘’Bugti Hills’’) bili su povod da se ovakve procjene postanu upitne.
==Klasifikacija==
Suhonosci se dijeli u tri grupe: