Razlika između verzija stranice "San ljetne noći"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
{{Izmjene u toku}}
 
[[Datoteka:MND title page.jpg|mini|Prva stranica romana "San ljetne noći"]]
'''San ljetne noći''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''A Midsummer Night's Dream'') je jedna od najpoznatijih [[Fantastika|fantastičnih]] [[komedija]] engleskog pisca [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]].
Napisana je sredinom [[1590te|1590-ih]], vjerovatno neposredno prije nego što je Shakespeare napisao [[Romeo i Julija]]. ''San ljetne noći'' je jedna od njegovih najčudnijih i najzabavnijih djela i označava odstupanje od njegovih ranijih radova i od drugih radova iz vremena engleske [[Renesansa|renesanse]]. Predstava pokazuje kako obim shakespeareovog učenja tako i širinu njegove mašte. <ref name="sparknotes"> http://www.sparknotes.com/shakespeare/msnd/context.html </ref>
 
== O piscu ==
{{Glavni|William Shakespeare}}
 
Najutjecajniji pisac u cjelokupnoj engleskoj književnosti, William Shakespeare rođen je [[1564]]. godine u uspješnoj radničkoj porodici koja se bavila izradom rukavica u gradiću Stratfordu na rijeci Avon u [[Engleska|Engleskoj]]. Pohađao je gimnaziju, ali nije dalje nastavio sa obrazovanjem. [[1582]]. godine oženio se sa Anne Hathaway sa kojom je imao troje djece. Oko [[1590]]. godine je ostavio iza sebe svoju porodicu i otputovao u London da radi kao glumac i dramski pisac. Javni i kritički uspjeh slijedi ubrzo, a Shakespeare je na kraju postao najpopularniji dramski pisac u Engleskoj i suvlasnik [[Pozorište|pozorišta]] ''Globe Theater''. Njegova karijera trajala je za vrijeme vladavine [[Elizabeta I, kraljica Engleske|Elizabete I]] (vladala 1558-1603) i [[James I.|Jamesa I]] (vladao 1603-1625), a bio je miljenik oba monarha. Kralj James I odobrava pozorišnoj kompaniji Williama Shakespeara najveći mogući kompliment dajući njegovim članovima titulu "kraljevi ljudi". Bogat i poznat Shakespeare se povukao u rodni Stratford gdje je umro [[1616]]. godine u 52. godini života.
<ref name="sparknotes"> http://www.sparknotes.com/shakespeare/msnd/context.html </ref>
== Radnja ==
Tezej, vojvoda od Atine priprema se za ženidbu sa Hipolitom, kraljicom Amazonki, uz četvorodnevni festival pompe i zabave. On naručuje od Filostrata da pronađe odgovarajuće zabave za ovu priliku. Egeus, [[Atina (država)|atinski]] plemić, maršira u dvor Tezeja sa svojom kćerkom Hermiom, i dva mladića, Demetriusom i Lisanderom. Egeus želi da se Hermia uda za Demetriusa (koji voli Hermiu), ali Hermia je zaljubljena u Lisandera i odbija da se podvrgne volji svog oca. Egeus traži punu zakonsku kaznu za Hermiu ako se ona suprotstavi volji njenog oca. Tezej daje Hermiji vremena da razmisli do njegovog vjenčanja, upozoravajući je da nepoštovanje želje njenog oca može dovesti do njenog izgnanstva u manastir ili čak njenog ubistva. Bez obzira na to, Hermia i Lisander planiraju da pobjegnu iz Atine sljedeće noći i da se vjenčaju u kući lisanderove tetke, nekih 11 [[Kilometar|kilometara]] daleko od grada. Oni upoznaju sa svojim namjerama hermijinu prijateljicu Helenu, koja je nekada bila vjerena sa Demetreusom, ali ga i dalje ga voli iako ju je prevario nakon sastanka sa Hermiom. U nadi da će povratiti njegovu ljubav, Helena govori Demetriusu o bjekstvu koje su planirali Hermia i Lisander. U zakazano vrijeme Demetrius zajedno sa Helenom tajno prati u šumi njemu namijenjenu mladu i njenog ljubavnika.
[[Datoteka:Simmons-Hermia and Lysander. A Midsummer Night's Dream.jpg|thumb|200px|lijevo|Hermia i Lisander, slika Johna Simmonsa iz 1870. godine.]]
U toj istoj šumi bile su dvije vrlo različite grupe likova. Prva je grupa vilenjaka, uključujući i Oberona, njihovog kralja i Titanie njegove kraljice koji su se nedavno vratili iz [[Indija|Indije]] da blagoslove brak Tezeja i Hipolite. Druga je grupa atinskih zanatlija koja je uvježbavala predstavu nadajući se da će je izvesti za vojvodu i njegovu mladu. Oberon i Titania su u sukobu oko mladog indijskog princa koji je dat Titaniji od strane prinčeve majke. Dječak je toliko lijep da ga Oberon želi načiniti vitezom, ali Titania odbija. Tražeći osvetu Oberon šalje svog veselog slugu Pucka da ubere čarobni cvijet, od čijeg soka (koji se prospe po kapcima osobe koja spava) se može načiniti da se ta osoba zaljubi u prva stvar koju on ili ona vidi prilikom buđenja. Puck dobija cvijet, i Oberon mu govori o svom planu za sipanje njegovog soka po očnim kapcima uspavane Titanije. Vidjevši da se Demetrius okrutno odnosio prema Heleni, on naređuje Pucku da pospe malo soka po kapcima mladog atinjanina. Puck susreće Lisandera i Hermiju misleći da je Lisander atinjanin o kojem je Oberon govorio, Puck upotrijebi malo ljubavnog napitka po njemu. Lisanderu se nakon buđenja pričinjava da vidi Helenu i zaljubljuje se u nju napuštajući Hermiu. Tokom noći Puck pokušava da ispravi svoju grešku, i Lisander i Demetreus se zaljubljuju u Helenu koja misli da je oni ismijavaju. Hermia postaje toliko ljubomorna da ona pokušava da izazove Helenu na borbu. Demetreus i Lisander se gotovo sukobljavaju da bi pridobili heleninu ljubav, ali Puck ih zbunjuje oponašajući njihove glasove vodeći ih sve dalje dok se nisu izgubili odvojeni u šumi.
 
Kada se Titania probudila prva osoba koju je vidjela je Bottom, najgluplji iz grupe atinskih zanatlija, čiju glavu Puck podrugljivo pretvara u glavu magarca. Titania prolazi kroz smiješnu međuigru brižnosti misleći da je njen voljeni. Na kraju, Oberon dobija odobrenje od Titanije da indijskog dječaka načini vitezom, Puck širi ljubav napitak po lisanderovim kapcima, a do jutra je sve bilo u redu. Tezej i Hipolita otkrivaju uspavane ljubavnike u šumi i vraćaju ih u Atinu da se vjenčaju. Demetrius sada voli Helenu, i Lisander sada voli Hermiu. Nakon grupnog vjenčanja ljubavnici gledaju Bottom-a i njegove kolege zanatlije kako izvode svoju predstavu mumljajući govori urnebesnu verziju priče o Piramusu i Tisbe. Na kraju predstave ljubavnici idu u krevet, a vile se kratko pojavljuju da blagoslove spavanje parovima sa zaštitnim šarmom i zatim nestaju. Samo Puck ostaje pitajući publiku za svoj oprost i odobravanje i da pozove publiku da zapamti predstavu kao da je sve bio san. <ref name="sparknotes"> http://www.sparknotes.com/shakespeare/msnd/context.html </ref>
 
== Jezik i stil ==
== Likovi i njihova uloga u predstavi ==
 
== Reference ==