Razlika između verzija stranice "Altaj"

'''Altaj''' ([[Mongolski jezici|mong.]] ''Altain-ula'' - brda zlata), gorje u srednjoj [[Azija|Aziji]], strukture kaoslične [[Alpe|Alpama]], samo veće; idepruža se od [[Irtiš]]a do [[Džungarija|Džungarije]] na sjeveru do SajanskogaSajanskog i KolivanskogaKolivanskog gorja.

[[Altajsko gorje]] je naziv [[UNESCO]]-ve svjetske baštine koja se sastoji od planinskog vijenca Altaj, rezervata prirode [[Katun]], Jezerajezera [[Teleckoje]] (''Озеро ТелецкоеТелецко''е), Planineplanine [[Bjeluha]] (''Белуха'') i visoravni [[Ukok]] u središnjem [[Sibir]]u. Ovo područje, veličine 16,.175 km², nalazi se u ruskim republikama [[Altajska]], [[Tuva]] i [[Novosibirsk]].

Tek u najkasnijemkrajem [[tercijar|tercijara]]u tuovdje se javljaju bore. Rijeke su erodirale doline i otkrile stari temeljni kamen (1.600 — 2.300 [[m]]). Veliki Altaj ili "Ektag Altaj najjače" je razvitonajviše razvijeno gorje s vrhom Bjeluhom (4.540 m), una komekojem je snježnasniježna granica na visini od 2.500 — 3.000 m, a sedla su visoka i teška (Ulau Daban i Čapčan Daban preko 3.000 m); dalje se razgranjujegrana Narim gorje (3600 m) na vreluizvoru Irtiša i Sajdjule (4.000 m) kao razvedenirazuđeni lanac. Uz glavnu su kosu poredane su neke sporedne kose do 2000 m, takopoput Kalbin gorjegorja i Kuznecki AlatauAlataja. Altaj se zatokom ledenih doba vrlodosta promijenio, a ostaci ledenjakalednika sežu do 350 m; na recentnim ledenjacimalednicima Čulišman i Bi ja leži glacijalno jezero Telecki; djelovanje ledenjakalednika pretvorilo je mnoge doline u stepske nizinenizije. Altaj ima posve kontinentalni karakter, u gornjim su dijelovima su stepe i pašnjaci, a u donjim je neprekidna šuma, zapravoodnosno nastavak Tajgetajge, pa je ruska kolonizacija prodrla samo u niske doline. Urođenici su gorski Kalmuki, ostaci raznih plemena i sibirskih Kozaka, pripadaju turskomturskoj jezičnomjezičkoj roduporodici, kome je upravokoja u Altaju početakima svoje ishodište. NaU rubnomivičnom gorju kopa se [[zlato]], [[srebro]], [[Željezo|željezna]] ruda i [[ugalj]]. Drugi je dio je Mongolski ili Gobi A.Altaj (4.500 m), izgrađen od gnajsa i kremena, strši visoko između Džungarije i [[Mongolija|Mongolije]]; iz Džungarije vide se veličanstveneizražajne stijene, 3.500 m visine, dok se prema jugu posve snizujusnižavaju. Sedla su uska i visoka (do 3.500 m) pa vode iz Džungarije u Kobdo. ŽiteljiStanovnici su muslimanski Kirgizi, koji pasu svoja stada.