Verzija na dan 9 januar 2015 u 00:59 uredi Novinar (razgovor \| doprinosi) 269 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 9 januar 2015 u 09:37 uredi poništi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits mNo edit summary Novija izmjena →
Red 21: }} '''Maslačak''' (lat. ''Taraxacum'') (lišće maslačka poznato pod nazivom radić) je cvijet iz porodice Asteraceae. Maslačak je višegodišnja zeljasta biljka sa žutim cvjetnim glavicama složenim iz velikog broja cjevastih i jezičastih cvjetova. Ima 25 vrsta maslačaka i obično se nalazi u krajevima sa umjerenom i hladnom klimom. Prirodno stanište maslačaka su Afrika, Azija i Evropa, ali se mogu naći i na drugim kontinentima. Cvjeta od marta do oktobra. Mnoge vrste maslačaka mogu proizvesti sjeme aseksualnim putem (apomixis), što znači bez polenizacije, i takvi cvijetovi su genetički identični roditeljskim. Na prostorima Balkana pretežno ~~nailazimo~~je narasprostranjena ~~vrstu~~vrsta ''Taraxacum officinale''. [[slika:Taraxacum_officinale_masovia01.jpg\|thumb\|lijevo\|Polje maslačka]] Red 32: ==Hemijski sastojci== Hemijski sastojci koji preovladavaju u maslačku su: "triterpenska jedinjenja (homotaksasterol, teraksasterol, androsterol, tarakserol, beta-amirin), sterine, beta-sisterin, stigmasterin, holin, taraksol, levulozu, nikotinsku kiselinu, [[nikotin]]-amid, najviše u jesen, inulina. U maslačku se mogu naći [[vitamini\|vitamine]] A, B i C, karotinoide, triterpenski alkohol. Bogat je i željezom, [[magnezij]]~~umom~~em, [[fosfor]]om, [[silicij]]omem, [[natrij]]em, [[sumpor]]om, [[mangan]]om, i [[enzim]]ima. Korijen maslačka ima složen hemijski sastav. U mliječnom soku sadrži heterozide, ~~ugljene hidrate~~[[ugljikohidrati\|ugljikohidrate]], minerale pa se koristi za liječenje upale i kamena žučne kese, žutice, smanjenog lučenja mokraće i dr. Dodir sa svježim mliječnim sokom može izazvati alergijsku reakciju kože.~~<br />~~ ==Korištenje u medicini== ===Indikacije=== ~~'''Indikacije:'''~~ Kongestija jetre, insuficijencija jetre, hepatitis(A, B i C)<ref>Oficijelan korijen prema B.P.C. (1949)</ref>, holelitijaza, hepatične dermatoze, atonija žučnih putova, hiperholesterolemija, hemoroidi, anemije, oligurije, insuficijencija bubrega, konstipacija, enterokolitis, [[skorbut]], astenija itd. Diuretik <ref>Njemačkoj komisiji "E herba i korijen": Holeretik. Diuretik. Stimulator apetita str. 118-120.</ref><ref>Brit. Herb. Pharm. (1983) list i korijen: Diuretik. Stimulator</ref> Holecistitis. Žučni kamenci. Žutica. Atonična dispepsija sa konstipacijom. Mišićni reumatizam. Oligurija.▼ ===Upotreba u narodnoj medicini===▼ ▲'''Indikacije:''' Kongestija jetre, insuficijencija jetre, hepatitis(A, B i C)<ref>Oficijelan korijen prema B.P.C. (1949)</ref>, holelitijaza, hepatične dermatoze, atonija žučnih putova, hiperholesterolemija, hemoroidi, anemije, oligurije, insuficijencija bubrega, konstipacija, enterokolitis, skorbut, astenija itd. Diuretik <ref>Njemačkoj komisiji "E herba i korijen": Holeretik. Diuretik. Stimulator apetita str. 118-120.</ref><ref>Brit. Herb. Pharm. (1983) list i korijen: Diuretik. Stimulator</ref> Holecistitis. Žučni kamenci. Žutica. Atonična dispepsija sa konstipacijom. Mišićni reumatizam. Oligurija. ▲==Upotreba u narodnoj medicini== U narodnoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, [[kolagog]], [[aperitiv]] te za smanjivanje masnoće u krvi. Od njega se može praviti čaj, sirup ili maslačkovo vino i pivo. Najčešće se koristi za bolesti jetre, žući i probleme urinarnog trakta. „Maslačak pomaže i za u stomačne i crijevne bolesti, te bolesti [[pluća]], jetre. Koristi se i za liječenje hemoroida. Narodni travari su ga preporučavaili i za hipohondriju, bledilo i ostale zdravstvene probleme”. Poznati Hercegovački narodni ljekar Sadik Sadiković kaže:<ref>Sadik Sadiković, ''Narodno zdravlje'', Svjetlost, Sarajevo, 1980 str. 144</ref>„Pićem svježe izgnječenog soka od maslačka popravlja se porušeno zdravlje i tamo gdje je bila svaka nada izgubljena". Činjenica je da se u narodnoj medicini maslačak najviše upotrebljava za liječenje jetre i žuči<ref>[http://hasanagic.org/ Dr. Enes Hasanagić], ''Ljekovito bilje i jetra'', Svjetlost, Sarajevo, 1984. str 142</ref> Poznato je da korištenje mladog oi ~~sviježeg~~svježeg lista maslačka u ishrani, kao salata ili dodatak salati. Salata od ~~sviježeg~~svježeg maslačka povečava količinu i kvalitet mlijeka kod dojilja.<ref>[http://www.prirodnamedicina.com/maslacak-za-majcino-mlijeko/ Salata od maslačka za majčino mlijeko]</ref> Proljetna salata pravi se od sasvim mladih listova koji se beru prije cvjetanja i van naseljenog područja. Od prženog korijena može se pripremiti zamjena za ~~kafu~~[[kahva\|kahvu]]. Pupoljci se mogu ukiseliti te služiti kao zamjena za kapare. Uzgaja se kao povrće u mnogim zemljama svijeta. Vrsta ''Taraxacum kok-saghyz'', ~~podrijetlom~~porijeklom iz ~~Kazahstana~~[[Kazahstan]]a, pripada među biljke od kojih se dobiva [[kaučuk]]. Rod ~~obuhvaća~~obuhvata 2290 vrsta<ref>[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2393576 Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist]</ref>.~~<br />~~ ==Dodatna literatura==

Razlika između verzija stranice "Maslačak"