Razlika između verzija stranice "Krvna grupa"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 325:
== ABO sistem krvnih grupa ==
=== Antigeni i genetika ABO sistema ===
'''Antigeni ABO sistema''' krvnih grupa otkriveni su na osnovu efekata miješanja [[krv]]i različitih osoba, odnosno pojave ili odsustva [[imunologija|aglutinacije]] u mogućim kombinacijama [[eritrocit|eritrocita]] i [[krvnaserum plazma(krv)|seruma]] ispitanika. Rezultati prvih istraživanja u ovoj oblasti dokazali su da se u humanim crvenim krvnim zrncima nalaze antigene supstance, a u serumu specifična [[antitijelo|antitijela]], koja u međusobnom kontaktu izazivaju izoaglutinaciju (aglutinacija reakcija [[antigen]] – [[antitijelo]]) među pripadnicima iste vrste [[organizam]]a), čime je objašnjena [[fiziologija|fiziološka]] priroda ovog višeslojno značajnog sistema individualne varijacije, posebno u [[transplantacija|transplantaciji]] u najširem smislu pojma (uključujući i [[transfuzija krvi|transfuziju]]).
 
Nakon tri prvootkrivene grupe (''A'', ''B'', ''O'') ovog sistema, opisana je ubrzo i četvrta (''AB'') i pouzdano dokazano da se ovaj sistem antigene varijacije diferencira po prisustvu (ili odsustvu) supstanci ''A'' i ''B'' (na [[eritrocit]]ima) i odgovarajućih specifičnih antitijela: ''anti–A'' i ''anti–B'' (u serumu). Također je konstatirano da su, za razliku od većine ostalih sistema krvnih grupa (''Rh''i ''MN'', naprimjer), antitijela za ove antigene (izuzimajući grupu ''AB'') redovno prisutna u normalnom [[serum (krv)|serumu]]. Oznake krvnih grupa ovog sustava, po zvaničnoj i danas općeprihvaćenoj nomenklaturi (koja se ranije bazirala i na slijedu rednih brojeva I – IV), indiciraju prisustvo specifičnih antigena na crvenim krvnim zrncima: krvna grupa ''A'' sadrži antigenu supstancu ''A'', eritrociti[[eritrocit]]i fenotipa ''B'' nose antigen ''B''; u krvnoj grupi ''AB'' nalaze se obje ove grupno–specifične supstance, a u ''O'' (nula) – nijedna od njih. Suglasno tome, u serumu krvne grupe ''A'' moguće je prisustvo samo antitijela ''anti–B'' i obrnuto – grupa ''B'' sadrži samo ''anti–A'' supstancu, dok serum ''AB'' ne sadrži niti jedno od ovih specifičnih antitijela ''ABO'' sistema.
 
U normalnim okolnostima ne dolazi do autoaglutinacije, ali se izo[[izoaglutinacijaaglutinacija]] redovno javlja u inkompatibilnim (heterospecifičnim) kombinacijama miješanja krvi različitih osoba, kada dolazi do [[transfuzijskitransfuzija šokkrvi|transfuzijskog šoka]] praćenog [[hemoliza|hemolizom]]. Prema tome, u transfuzijskim i drugim zahvatima, [[krv]] pripadnika grupe ''O'' se nesmetano može miješati sa krvlju osoba grupa ''A'' i ''B'' jer u eritrocitima ne posjeduje ni ''A'' ni ''B'' antigen (''univerzalni davaoci''). Osobe krvne grupe ''AB'' su ''univerzalni primaoci'' (jer u [[serum (krv)|serumu]]u nemaju ni ''anti–A'' ni ''anti–B'' supstance), dok osobe krvnih grupa ''A'' i ''B'', pored homospecifične, mogu primati i transfuziju krvi nulte grupe. Međutim, budući da kod takvih transfuzija postoji izvjestan stupanj rizika, favorizuju su aplikacije krvi homospecifičnih, istovjetnih grupa davatelja i primatelja.
 
[[Eritrociti|EritrocitniEritrocit]]ni antigeni[[antigen]]i su [[glikolipidiglikolipid|glikolipidne]] prirode (topivi u [[alkohol]]u), a (pored [[krv]]i) široko su rasprostranjeni i u ostalim [[tkivo|tkivima]] (osim [[mozak|mozga]]), ali se nikada ne javljaju u [[sekreti]]ma i [[ekskreti]]ma. Druga skupina antigena istih specifičnosti ima [[glikoproteiniglikoprotein|glikoproteinsku]] strukturu (pa su rastvorljivi u [[voda|vodi]]) i susreću se u većini [[tkivo|tkiva]] (osim krvi) i izlučevina ([[pljuvačka]], [[znoj]], [[suze]], [[mlijeko]], [[želudac|želučani sok]], [[gnoj]], [[mokraća]], [[izmet]] itd.). Na temelju prisistva ili odsustva antigena ''ABO(H)'' sistema, osobe se dijele na ''sekretore'' i ''nesekretore''. Sposobnost (ne)sekrecije ovih supstanci u te tjelesne izlčevine, genetički je kontrolirana sa nezavisnog [[genski lokus|genskog lokusa]] ([[osobina]] [[sekrecija ABO(H) antigena]]).
 
Detaljnije analize ovih grupno specifičnih supstanci su pokazale da njihova [[antigen]]a specifičnost ovisi o strukturi terminalne gliko–komponente odgovarajućih molekula (glikolipida i glikoproteina). U njenoj osnovi je zajednička četveročlana sekvenca prostih [[šećeri|šećera]], koja također ispoljava antigenu aktivnost (označenu sa ''H'') i koja je prisutna i u fenotipu ''O''. Antigen ''H'' ustvari predstavlja prekursornu supstancu u sintezi antigena ''A'' i ''B'' koji nastaju terminalnim dodavanjem specifičnih prostih aminošećera, dok u krvnoj grpi ''O'' on ostaje nealteriran. Samo u izuzetno rijetkim slučajevima, na odgovarajućem [[lokus]]u javlja se [[mutant]]na varijanta (alel ''h''), koja je izgubila mogućnost kodiranja [[enzim]]a za katalizu sinteze antigena ''H'' iz prekursorne substance. To se manifestira kao ''Bombay'' fenotip (svrstan u kategoriju ''private'' krvnih grupa). Također treba napomenuti da se u vodi rastvorljivi antigeni ''ABO(H)'' sistema u tjelesnim izlučevinama javljaju samo kod "sekretora", [[dominantno|dominantne]] [[fenotip]]ske oznake u nasljednom dimorfizmu (po) sposobnosti njihove ekskrecije (koji je nezavisan od ''ABO'' sistema krvnih grupa).
 
Antitjela ''ABO'' sistema krvnih grupa (''anti–A'' i ''anti–B'') su bjelančevine tipa [[globulini|globulina]] ''III–1'' frakcije [[plazma (krv)|plazme]] i skupa sa specifičnim [[antigeni]]ma imaju veliki značaj u [[transfuzija (krv)|transfuziji]], [[transplantacija|transplantaciji]], [[forenzička antropologija|forenzičkoj antropologiji]] i drugim oblastima osnovnih i primijenjenih [[biologja|bioloških]] [[nauka]].
''ABH'' antigeni, dakle, nisu primarni produkti gena već nastaju u [[enzimi|enzimatskim]] reakcijama koje [[kataliza|kataliziraju]] [[glikoziltransferaze]]. Imunodominantne strukture ''A'' i ''B'' antigena, ''GanNAc alpha1–>3 (Fuc alpha1–>2) Gal– i Gal alpha1–>3 (Fuc alpha 1–>2) Gal–'', nastaju u seriji reakcija; ''A'' i ''B''–transferaze koje [[kod]]iraju funkcionalni aleli (''I''<sub>A</sub> i ''I''<sub>B</sub> aleli) jednog gena ''ABO'' [[lokus]]a, kataliziraju posljednji korak u sintezi. [[Protein]] koji kodira alel ''I''<sup>O</sup> nije funkcionalan, pa stoga akceptorni supstrat (''H'' antigen: '' Fuc alpha 1->2 Gal-'') ostaje nemodificiran.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK2267/</ref>
 
''ABO'' [[alelogeni]] se sastoje od najmanje sedam [[egzon]]a, a njihova kodirajuća sekvenca proteže se na 18 ''kb'' [[genom]]ske [[DNK]]. Delecija jednog [[nukleotid]]a u [[egzon]]u ''6'' susreće se u većini (ali ne svim) ''I''<sup>0</sup> alela i odgovorna je za gubitak aktivnosti [[enzim]]a. Prva od sedam supstitucija [[nukleot]]ida, po kojoj se razlikuju ''A'' i ''B'' [[transferaze]], nalazi se u egzonu ''6''. Najveći je egzon ''7'', koji sadrži preostalih šest supstitucija [[nukleotid]]a, uzrokuje četiri diferencirajuće [[aminokiseline|aminokiselinske]] supstitucije transferaza ''A'' i ''B''. Među ovim supstitucijama nalaze se i one koje određuju ''A'' ili ''B'' specifičnost enzima ([[aminokiselina|aminokiselinski]] ostaci ''266'' i ''268''). Pored četiri uobičajena alela (''I''<sup>A1</sup>, ''I''<sup>A2</sup>, ''I''<sup>B</sup> i ''I''<sup>0</sup>) identificirani su i brojni aleli koji kodiraju sintezu [[glikoziltransferaza]] sa promijenjenom aktivnošću ili specifičnošću.
*''ABO'' [[gen|lokus]] je na dugom kraku hromosoma 9: ''9q34''.
 
Na osnovu stupnja antigenosti, unutar fenotipa A registrirane su njegove varijante ''A''<sub>1</sub>, ''A''<sub>2</sub>, ''A''<sub>3</sub>, ''A''<sub>4</sub> i ''A''<sub>5</sub>, (sa opadajućim gradijentom [[antigen]]e aktivnosti), koje se međusobno [[serologija|serološki]] jasno diferenciraju i ne prepokrivaju. Odnos učestalosti antigena ''A''<sub>1</sub>, i ''A''<sub>2</sub> je oko 4:1; ''A''<sub>3</sub>, čini manje od 1% učestalosti krvne grupe ''A''; ''A''<sub>4</sub> je dvostruko rjeđa, dok je ''A''<sub>5</sub> specifičnost pravi raritet.
 
Osnovu genetičke kontrole prikazane varijacije antigena ''ABO'' sistema (prema danas općeprihvaćenoj hipotezi, kojom je oborena prva teorija o dva lokusa) čine tri (multipla) alela[[alel]]a (''I''<sup>A</sup>, ''I''<sup>B</sup>, ''I''<sup>0</sup>) odgovarajućeg genskog lokusa (''I''), čiju interakciju karakterizira [[kodominantnost]] ( ''I''<sup>A</sup>, ''I''<sup>B</sup>) u odnosu na recesivni ''I''<sup>0</sup>, dok u tom paru nema ''dominantnosti[[dominantnost]]irecesivnosti[[recesivnost]]i''. Zato se prisustvo svakog od njih u [[genotip]]u redovno i [[fenotip]]ski manifestira pojavom odgovarajućih [[antigen]]a na [[eritrocit]]ima. Prema tome, [[multipli aleli]] ovog lokusa kombinuju se u šest mogućih genotipova, čiju fenotipsku ekspresiju čine četiri krvne grupe. A i B grupa, dakle, mogu biti (dominantni) homozigoti[[homozigot]]i (''I''<sup>A</sup>''I''<sup>A</sup>, ''I''<sup>B</sup>''I''<sup>B</sup>) i heterozigoti (''I''<sup>A</sup>''I''<sup>0</sup>, ''I''<sup>B</sup> ''I''<sup>0</sup>); različiti [[genotip]]ovi iste krvne grupe [[serologija|serološki]] se ne mogu međusobno diferencirati. Nulta (''O'') krvna grupa je recesivni homozigot (''I''<sup>0</sup>''I''<sup>0</sup>), a ''AB'' je heterozigotna kombinacija kodominantnih alela (''I''<sup>A</sup>''I''<sup>B</sup>). Zato (imajući u vidu ovakve relacije genetičkih determinatora ovog sistema antigena), osobe krvnih grupa ''O'' i ''AB'' u međusobnoj vezi ne mogu imati homospecifično potomstvo (svoje krvne grupe).<ref>https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/78/ABO_Blood_type.jpg</ref>
 
Polimorfizam antigena ''ABO'' sistema je zabilježen kod mnogih vrsta primata. Tako je uočeno da je kod [[šimpanza|šimpanzi]] najfrekventnija krvna grupa ''A'', dok je ''O'' mnogo rjeđa, a ''B'' krvne grupe uopće nema. Nasuprot tome, [[gorila|gorile]] imaju samo krvnu grupu ''B''. Na osnovu takvih relacija, pretpostavlja se da determinirajući [[alelogenialel]]ogeni ovih fenotipova kod hominoida odavno nisu pod značajnijim [[selekcijski pritisak|selekcijskim pritiskom]]. Istovremeno, evolutivno udaljeniji [[babun]]i imaju [[krvne grupe]] ''A'', ''B'' i ''O'', s tom razlikom što su kod čovjeka i ostalih antropomorfnih majmuna ''ABO(H)'' antigeni registrirani u crvenim krvnim zrncima, a kod babuna[[babun]]a na drugim tipovima ćelija. Iako se i kod njih javlja grupa ''O'', ona je mnogo rjeđa nego kod ljudi. Postoji mogućnost da kod babuna postoji negativna selekcija fenotipa ''O''.
 
Suglasno prethodnim nalazima, formulirane su dvije teorije evolucione diversifikacije gena za krvne grupe ''ABO'' sistema: