Razlika između verzija stranice "Krvna grupa"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 325:
== ABO sistem krvnih grupa ==
=== Antigeni i genetika ABO sistema ===
'''Antigeni ABO sistema''' krvnih grupa otkriveni su na osnovu efekata miješanja [[krv]]i različitih osoba, odnosno pojave ili odsustva [[imunologija|aglutinacije]] u mogućim kombinacijama [[eritrocit|eritrocita]] i [[
Nakon tri prvootkrivene grupe (''A'', ''B'', ''O'') ovog sistema, opisana je ubrzo i četvrta (''AB'') i pouzdano dokazano da se ovaj sistem antigene varijacije diferencira po prisustvu (ili odsustvu) supstanci ''A'' i ''B'' (na [[eritrocit]]ima) i odgovarajućih specifičnih antitijela: ''anti–A'' i ''anti–B'' (u serumu). Također je konstatirano da su, za razliku od većine ostalih sistema krvnih grupa (''Rh''i ''MN'', naprimjer), antitijela za ove antigene (izuzimajući grupu ''AB'') redovno prisutna u normalnom [[serum (krv)|serumu]]. Oznake krvnih grupa ovog sustava, po zvaničnoj i danas općeprihvaćenoj nomenklaturi (koja se ranije bazirala i na slijedu rednih brojeva I – IV), indiciraju prisustvo specifičnih antigena na crvenim krvnim zrncima: krvna grupa ''A'' sadrži antigenu supstancu ''A'',
U normalnim okolnostima ne dolazi do autoaglutinacije, ali se izo[[
[[
Detaljnije analize ovih grupno specifičnih supstanci su pokazale da njihova [[antigen]]a specifičnost ovisi o strukturi terminalne gliko–komponente odgovarajućih molekula (glikolipida i glikoproteina). U njenoj osnovi je zajednička četveročlana sekvenca prostih [[šećeri|šećera]], koja također ispoljava antigenu aktivnost (označenu sa ''H'') i koja je prisutna i u fenotipu ''O''. Antigen ''H'' ustvari predstavlja prekursornu supstancu u sintezi antigena ''A'' i ''B'' koji nastaju terminalnim dodavanjem specifičnih prostih aminošećera, dok u krvnoj grpi ''O'' on ostaje nealteriran. Samo u izuzetno rijetkim slučajevima, na odgovarajućem [[lokus]]u javlja se [[mutant]]na varijanta (alel ''h''), koja je izgubila mogućnost kodiranja [[enzim]]a za katalizu sinteze antigena ''H'' iz prekursorne substance. To se manifestira kao ''Bombay'' fenotip (svrstan u kategoriju ''private'' krvnih grupa). Također treba napomenuti da se u vodi rastvorljivi antigeni ''ABO(H)'' sistema u tjelesnim izlučevinama javljaju samo kod "sekretora", [[dominantno|dominantne]] [[fenotip]]ske oznake u nasljednom dimorfizmu (po) sposobnosti njihove ekskrecije (koji je nezavisan od ''ABO'' sistema krvnih grupa).
Antitjela ''ABO'' sistema krvnih grupa (''anti–A'' i ''anti–B'') su bjelančevine tipa [[globulini|globulina]] ''III–1'' frakcije [[plazma (krv)|plazme]] i skupa sa specifičnim [[antigeni]]ma imaju veliki značaj u [[transfuzija (krv)|transfuziji]], [[transplantacija|transplantaciji]], [[forenzička antropologija|forenzičkoj antropologiji]] i drugim oblastima osnovnih i primijenjenih [[biologja|bioloških]] [[nauka]].
''ABH'' antigeni, dakle, nisu primarni produkti gena već nastaju u [[enzimi|enzimatskim]] reakcijama koje [[kataliza|kataliziraju]] [[glikoziltransferaze]]. Imunodominantne strukture ''A'' i ''B'' antigena, ''GanNAc alpha1–>3 (Fuc alpha1–>2) Gal– i Gal alpha1–>3 (Fuc alpha 1–>2) Gal–'', nastaju u seriji reakcija; ''A'' i ''B''–transferaze koje [[kod]]iraju funkcionalni aleli (''I''<sub>A</sub> i ''I''<sub>B</sub> aleli) jednog gena ''ABO'' [[lokus]]a, kataliziraju posljednji korak u sintezi. [[Protein]] koji kodira alel ''I''<sup>O</sup> nije funkcionalan, pa stoga akceptorni supstrat (''H'' antigen: '' Fuc alpha 1->2 Gal-'') ostaje nemodificiran.<ref>http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK2267/</ref>
''ABO'' [[alelogeni]] se sastoje od najmanje sedam [[egzon]]a, a njihova kodirajuća sekvenca proteže se na 18 ''kb'' [[genom]]ske [[DNK]]. Delecija jednog [[nukleotid]]a u [[egzon]]u ''6'' susreće se u većini (ali ne svim) ''I''<sup>0</sup> alela i odgovorna je za gubitak aktivnosti [[enzim]]a. Prva od sedam supstitucija [[nukleot]]ida, po kojoj se razlikuju ''A'' i ''B'' [[transferaze]], nalazi se u egzonu ''6''. Najveći je egzon ''7'', koji sadrži preostalih šest supstitucija [[nukleotid]]a, uzrokuje četiri diferencirajuće [[aminokiseline|aminokiselinske]] supstitucije transferaza ''A'' i ''B''. Među ovim supstitucijama nalaze se i one koje određuju ''A'' ili ''B'' specifičnost enzima ([[aminokiselina|aminokiselinski]] ostaci ''266'' i ''268''). Pored četiri uobičajena alela (''I''<sup>A1</sup>, ''I''<sup>A2</sup>, ''I''<sup>B</sup> i ''I''<sup>0</sup>) identificirani su i brojni aleli koji kodiraju sintezu
*''ABO'' [[gen|lokus]] je na dugom kraku hromosoma 9: ''9q34''.
Na osnovu stupnja antigenosti, unutar fenotipa A registrirane su njegove varijante ''A''<sub>1</sub>, ''A''<sub>2</sub>, ''A''<sub>3</sub>, ''A''<sub>4</sub> i ''A''<sub>5</sub>, (sa opadajućim gradijentom [[antigen]]e aktivnosti), koje se međusobno [[serologija|serološki]] jasno diferenciraju i ne prepokrivaju. Odnos učestalosti antigena ''A''<sub>1</sub>, i ''A''<sub>2</sub> je oko 4:1; ''A''<sub>3</sub>, čini manje od 1% učestalosti krvne grupe ''A''; ''A''<sub>4</sub> je dvostruko rjeđa, dok je ''A''<sub>5</sub> specifičnost pravi raritet.
Osnovu genetičke kontrole prikazane varijacije antigena ''ABO'' sistema (prema danas općeprihvaćenoj hipotezi, kojom je oborena prva teorija o dva lokusa) čine tri (multipla)
Polimorfizam antigena ''ABO'' sistema je zabilježen kod mnogih vrsta primata. Tako je uočeno da je kod [[šimpanza|šimpanzi]] najfrekventnija krvna grupa ''A'', dok je ''O'' mnogo rjeđa, a ''B'' krvne grupe uopće nema. Nasuprot tome, [[gorila|gorile]] imaju samo krvnu grupu ''B''. Na osnovu takvih relacija, pretpostavlja se da determinirajući [[
Suglasno prethodnim nalazima, formulirane su dvije teorije evolucione diversifikacije gena za krvne grupe ''ABO'' sistema:
|