Razlika između verzija stranice "Mahovine"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
(review) |
||
Red 24:
[[Datoteka:Bryophyte sp Moss 3.jpg|thumb|200px|right|Prave mahovine su jedna grupa briofita]]
''Bryophyta'' (grč. βρύον ''bryon '' = drvo, zeleni kamen + φυτόν - ''phyton'' = biljka)
je tradicionalni naziv koji se odnosio na sve [[embriofite]], kopnene [[biljka|biljke]] koje nemaju pravo [[vaskularno tkivo]] i stoga se zovu "nevaskularne".<ref>http: //www.nature.com/nrg/journal/v3/n11/glossary/nrg929_glossary.html </ref> Neke briofite imaju specijalizirana tkiva za transport vode. Međutim, budući da oni ne sadrže [[lignin]], ne smatraju se istinskim provodnoim tkivom. Zato je neizvjesno da li su biofite su prirodna ili [[filogeneza|monofiletska] ] ili [[
Prave mahovine su autotrofni organizmi koji u svojim [[ćelije (biologija)|ćelijama]] sadrže [[hlorofil]] ''a'' i ''b'' i karotinoide, a ćelijska [[membrana]] im je od [[celuloza|celuloze]. Na višem [[evolucija|evolucijskom]] stepenu su od [[alga|algi]], od kojih su vjeromatno nastale. Na epidermi mahovina je tanka [[kutikula]], koja ih štiti od isušivanja.
===
Mao i ostale kopnene biljke, mahovine su: parenhimske su građe, a životni ciklus im se sastoji od heteromorfne i heterofazne [[smjena generacija|smjene generacije]]. Međutim imaju i neke osobenosti koje nemaju druge kopnene biljke, što ih čini i osobenom skupinom biljaka. One su
*Nevaskularne su biljke, tj. nemaju diferenciran provodni sustava na [[floem]] i [[ksilem]] za snabdijevanje [[voda|vodom]] i hranjivim [[tvar|tvarima]]. Zato ih sve mahovine mogu upijati svojom čitavom površinom.
*Također im nedostaje unutrašnjnja potporna konstrukcija, jer njihove [[ćelije (biologija)|ćelije]] ne posjeduju čvrsti [[lingin]], koji je redovno prisutnu u provodnom [[tkivo|tkivu]] stablašica koje su višem stupnju razvoja.
*Vegetativni [[organ]]i mahovina nisu u potpunosti formirani u tri osnovna dijela: [[korijen (biljke)|korijen]], [[stabiljka|stabljiku]] i [[list]] (kao kod ostalih [[stablašica]]), nego imaju analogne tvorevine. Umjesto korijena, većina mahovina ima tanke cjevčice u vidu [[dlaka|dlačica]] koje se označavaju kao ''rizoidi''. Tijelo mahovine se pomoću njih učvršćuje za podlogu i opskrbljuje hranjivim materijama. Stablu stablašica odgovara ''stabalce'', a umjesto [[list|listova]] mahovine imaju ''listiće''(''filoidi'').
Prema habitusu stabalca mahovine se dijele u dvije grupe:
*(1) talozne mahovine, koje liče na talus [[alga|algi]], tj. nije uobličeno na stabalce i listiće, već je krpasto leži na tlu, za koje se pričvršćuje pomoću rizoidaa pomoću rizoida.
*(2) foliozne mahovine imaju vegetativno diferencirano tijelo na stabalce, listiće i rizoide.
=== Razmnožavanje ===
Mahovine se razmnožavaju [[spolno]] (''generativno'') i bespolno ''vegetetivno''). Vegetativno razmnožavanje je putem rasplodnih tjelašaca i [fspora]]ma. Uz dosta vlage, iz spore se razvija prokličica ([[protonema]]) koja liči na alge, a iz njenih [[pup]gova izrasta mlada mahovina. Na njenom stabalcu, između gusto zbijenih listića, razvijaju se [[spol]] ni organi ''gametangije'': muške − [[antridija|anteridije]] i ženske − [[arhegonija|arhegonije]].
| |||