Razlika između verzija stranice "Štitasta žlijezda"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odbijena zadnja izmjena teksta (od strane 178.149.214.157) i vraćena revizija 2266267 od EdinBot
No edit summary
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Illu_thyroid_parathyroid.jpg|mini|300p|Štitna i paraštitne žlijezde]]
'''Štitna ili tireoidna žlijezda''' je žlijezda sa endokrinim lučenjem, koja se nalazi u vratnom predjelu i sekretuje hormone [[tiroksin]] i [[tironin]], koji regulišu metabolizam svih ostalih [[Tkivo|tkiva]]. C [[Ćelija|ćelije]] štitne žlijezde sekretuju hormon [[kalcitonin]], čija je uloga u regulaciji koncentracije [[kalcijumKalcij|kalcija]]a u [[krv]]i i ima antagonističko dejstvo parathormonu, koga luče paraštitne žlijezde.
 
== Položaj i građa ==
 
Štitna žlijezda je u obliku štita ili [[leptir]]a i nalazi se u vratnom dijelu neposredno ispod grkljana, a ispred i sa strana dušnika. Pričvršćena je za tireoidnu hrskavicu grkljana i pokreće se prilikom gutanja. Sastoji se od dva režnja, lijevog i desnog, koji su povezani suženjem (lat: ''isthmus''). Ponekad postoji i treći, piramidalni režanj (lat: ''lobus pyramidalis'') u srednjem dijelu žlijezde. U svakom režnju nalazi se veliki broj folikula, koji su funkcionalne jedinice.
 
Folikuli su obloženi bazalnom membranom na kojoj se nalazi jedan red kockastih epitelnih ćelija, koje sekretuju u unutrašnjost folikula supstancu koloid. Koloid sadrži glikoprotein velike molekularne mase, tireoglobulin. Razlaganjem ovogove molekulamolekule nastaju hormoni štitne žlijezde. Između kockastih, epitelnih ćelija nalaze se i C-ćelije (parafolikularne ćelije), koje sekretuju kalcitonin.
 
Štitna žlijezda je jedna od većih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem i njena težina je oko 10-20 g. Neposredno iza štitne žlijezde sa obeobje strane prolazi povratni grkljanski živac (lat: ''n. laringeus recurrens''), bočno leži također sa obje strane zajednička karotidna arterija (lat: ''a. carotis comunis''), unutrašnja jugularna vena (lat: ''vena jugulsris interna'') i živac vagus (lat: ''n. vagus''). Ispred je mišićni sloj prednje strane vrata.
Folikuli su obloženi bazalnom membranom na kojoj se nalazi jedan red kockastih epitelnih ćelija, koje sekretuju u unutrašnjost folikula supstancu koloid. Koloid sadrži glikoprotein velike molekularne mase, tireoglobulin. Razlaganjem ovog molekula nastaju hormoni štitne žlijezde. Između kockastih, epitelnih ćelija nalaze se i C-ćelije (parafolikularne ćelije), koje sekretuju kalcitonin.
 
Štitna žlijezda je jedna od većih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem i njena težina je oko 10-20 g. Neposredno iza štitne žlijezde sa obe strane prolazi povratni grkljanski živac (lat: n. laringeus recurrens), bočno leži također sa obje strane zajednička karotidna arterija (lat: a. carotis comunis), unutrašnja jugularna vena (lat: vena jugulsris interna) i živac vagus (lat: n. vagus). Ispred je mišićni sloj prednje strane vrata.
 
== Krvni sudovi ==
 
Svaki režanj štitne žlijezde snabdijevaju 2 para [[arterija]]: gornja (lat: ''a. thyroidea superior'') i donja štitna arterija (jez-lat|: ''a. thyroidea inferior''). Gornja štitna arterija potiče iz spoljašnjevanjske karotidne arterije (lat: ''a. carotis externa''), dok donja štitna arterija potiče iz potključne arterije (lat: ''a. cubclavia dextra et sinistrasinistr''a). [[Vena|Vene]] štitne žlijezde se ulivaju u gornju šuplju venu (lat: ''vena cava superior'').
 
U odnosu na svoju masu štitna žlijezda spada u najbolje prokrvljene organe u tijelu (oko 1% minutnog volumena srca ili 160 mL/min/100g tkiva).
Line 20 ⟶ 19:
== Embrionalni razvoj ==
 
Tkivo štitne žlijezde se za vrijeme embronalnog razvoja spušta od korjena [[jezik]]a do svoje krajnje lokacije ispred dušnika, štitasto-jezičkim kanalim (lat: ''canalis tyreoglossus''). Nekada mogu postojati ostaci tkiva štitne žlijezde u oblasti korjena jezika ili u kanalu niz koji se štitna žlijezda spušta.
 
 
== Hormoni štitne žlijezde ==
 
 
Štitna žlijezda stvara i sekretuje u krv hormone: tiroksin, tironin i kalcitonin.
 
* Tironin (T3) je aktivna forma hormona (oko 5 puta je aktivniji od tiroksina). Tironin nastaje iz aminokiseline tirozin i sadrži 3 atoma [[jod]]a. Poluživot ovog hormona je kratak, oko 1 dan. Štitna žlijezda ga proizvodi u manjoj mjeri, a uglavnom nastaje u periferiji iz tiroksina, koji pod uticajm enzima dejodaza gubi 1 atom joda, tako da nastaje tironin. Gotovo sav tironin vezan je za [[Proteini|proteine]]: prealbumin, [[albumin]] i tiroksin-vezujući globulin u krvi, svega 0.,4% ovog hormona je slobodno i samo taj oblik je aktivni hormon.
* Tiroksin (T4), također nastaje iz aminikiseline tirozin, ali posjeduje 4 atoma[[atom]]<nowiki/>a joda. Štitna žlijezda u najvećoj mjeri sekretuje ovaj hormon. VremeVrijeme poluživota je oko 6 dana, i nalazi se u krvi još više vezan za proteine: prealbumin, albumin, tiroksin-vezujući globulin, nego tironin, slobodno je svega 0.,04%. Iz njega dejodacijom nastaje aktivni oblik tironin.
 
Za stvaranje ova dva hormona potreban je jod, koji se unosi hranom iz spoljašnjevanjske sredine. Nedeljna potreba za jodom je oko 1 mg. U nekim krajevim je koncentracija joda u zemlji i samim tim hrani nedovoljna, pa se kihunjskakuhinjska so jodira. Jod se apsorbuje iz crijeva i dospevadospijeva u cirkulaciju. Ćelije folikula štitaste žlezdežlijezde posedujuposjeduju transportni mehanizam (natrijumnatrij-jod sintransport), kojim se jod uzima u kockaste (epitelne) ćelije ove žlezdežljezde i oksidira do elementarnog joda uz pomoć enzima peroksidaza. U ćelijama folikula u endoplazmatičnom retikulumu i goldžijevom kompleksu se iz aminokiseline tirozin stvara tireoglobulin, čijičija molekulmolekula sadrži oko 70 molekula tirozina. Zatim se oksidirani jod uz pomoć enzima jodaze vezuje za tireoglobulin. Ovakav tiroglobulin se deponije u sredini folikula u vidu koloida. Iz tiroglobulina se kasnije u kockastim ćelijama otcjepljuju manji segmenti koji se sekretuju u krv u vidu tiroksina i tironina, također i tireoglobulin se sekretuje u manjoj količini.
* Kalcitonin je peptidni hormon koji igra ulogu u regulisanju metabolizma kalcijumakalcija. On smanjuje koncentraciju kalcijumakalcija u krvi tako što podstiče njegovu ugradnju u kosti u vidu kalcijumfosfatakalcijfosfata.
 
== Uloga hormona štitne žlijezde i njihova regulacija ==
 
Proizvodnja i sekrecija tiroksina i tironina leže pod kontrolom tireo stimulišućeg hormona ([[Tireostimulišući hormon|TSH]]) hipofize. TSH stimuliše sintezu i oslobađanje ovih hormona, ali i on stoji pod kontrolom tireotropina ([[Tireotropin oslobađajući hormon|TRH]]), hormona hipotalamusa , koji stimuliše lučenje TSH. Tiroksin i tironin mehanizmom negativne povratne sprege smanjuju lučenje TRH i TSH i na taj način se prekida dalja sinteza hormona štitne žlijezde. Kada im koncentracija u krvu opadne, odblokira se lučenje TRH i TSH i tako omogućava proizvodnja tiroksina i tironina. Također i TSH delujedjeluje mehanizmonmehanizmom negativne povratne sprege na hipotalamus (TRH).
 
Tiroksin i tironin se vezuju receptore u jedru ćelije što dovodi do intenzivne transkripcije velikog broja [[gen]]a strukturnih i transportnih proteina. PromenePromjene se ostvaruju na nivou čitavog [[Organizam|organizma]]. Ovi hormoni dovode do:
 
* povećanja bazalnog metabolizma usljed čega je potrošnja energije povećana, sinteza proteina i rast mladih osoba se također ubrzavaju,
* povećava se i aktivnost endokrinih žlijezda, sekrecija [[insulin]]a, [[glukokortikoid]]a...
* Povećava se broj i veličina [[Mitohondrije|mitohondrija]] u većini ćelija u tijelu. To je direktno povezano sa povećanjem aktivnosti i potrošnjom enrgije, jer mitohondrije stvaraju [[Adenozin trifosfat|ATP]].
* Povećava se aktivnosti natrijumskonatrijsko-kalijumskekalijske pumpe.
* Podstiče se rast i razviak [[Mozak|mozga]] u fetalnom priodu i tokom prvih nekoliko godina života. Nedostatak tiroksina u ovom periodu može izazvati mentalnu zaostalost (retardaciju).
* Povećava se razgranja glukoze-glikoliza, ali i njeno stvaranje-glukoneogeneza,
Line 55 ⟶ 51:
== Poremećaji funkcije štitne žlijezde ==
 
[[Struma]] označava povećanje štitne žlijezde. Ovo povećanje žlijezde može biti prećeno njenommnjenom smanjenom, normalnom i povećanom funkcijom. Povećanje funkcije se zove [[hipetireoidizam]], a smanjenje [[hipotireoidizam]]. I jedan i drugi poremećaj može biti:
 
* primaran (ako je poremećaj na nivou štitne žlijezde)