Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Anatomija čovjeka"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
m Vraćene izmjene korisnika Sunrise sunset 19 (razgovor) na posljednju izmjenu koju je napravio C3r4
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Man_shadow_anatomy.png|mini|desno|250px|Unutrašnji organi čovjeka]]
Anatomija je nauka o građi svih živih bića, ali se u širem smislu odnosi samo na čovjeka, te označava nauku o građi čovjeka.
Riječ „anatomija“ je grčkog porijekla i ne označava (kao kod drugih nauka) predmet i svrhu proučavanja nego samo način rada; prevedeno ta riječ znači „rasijecanje“ ili „seciranje“ pa se u tom, prenesenom smislu upotrebljava već oko 2000 godine.
'''Anatomija čovjeka''' je jedna od najvažnijih grana [[medicina|medicine]]. [[Čovjek]]a čini nervni sistem, [[krvotok]], pet [[čula]], organi za disanje, [[organ]]i za kretanje, organi za varenje hrane, [[Bubreg|organi za izlučivanje štetnih materija]] i [[Reproduktivni sistem|organi za razmnožavanje]].
 
Line 19 ⟶ 17:
 
[[Kategorija:Anatomija]]
 
PODJELA ČOVJEKOVOG TIJELA
Čovječje tijelo je bilateralno simetrično, tj. središnja linija dijeli tijelo na dvije polovice, koje su simetrične, ali nisu jednake. To načelo simetrije imaju sva bića, ali i svi predmeti koji se gibaju u prostoru. Bilateralna simetričnost omogućuje lakše i spretnije gibanje u prostoru. Iako je svaki organizam biće za sebe, ipak bismo sve ljude mogli nekako grubo podijelitii svrstati u nekoliko tipova ili konstitucija. To su:
• Astenička konstitucija; u tom slučaju je čovjek visokog rasta, dugih udova, sitne glave, dugog lica i relativno malog trupa
• Gracilna konstitucija; tj. čovjek je proporcionalno građen, ali nježan i smanjenih omjera, osim glave, koja je razmjerno velika
• Fibrozna konstitucija; tj. je ovdje atletskog izgleda, širokih ramena, a nema ni disproporcije između trupa i udova
• Piknička konstitucija; tj. čovjek izgleda kao teški atletičar, velike glave, kratkog vrata i udova, te širokog izbočenog prsnog koša
• Limfatička konstitucija; tj. takav čovjek je blijede kože, jako nerazvijenog limfatičkog aparata tijela
• Mješovita konstitucija; najčešće postoje kombinacije između svih ili barem gore navedenih tipova.
Konstitucija predstavlja skup morfoloških i funkcionalnih odlika jedne individue. Prilikom određivanja pojedinih navedenih konstitucija najodlučniji faktor je omjer (indeks) između pojedinih dijelova tijela.
 
ODLIKE OBLIKA ČOVJEČIJEG TIJELA
Karakteristične odlike čovječjeg tijela su, kao i kod ostalih kičmenjača, prisustvo osnovnog skeleta i simetričnosti njegovih bočnih polovina. Simetričnost bočnih polovina nije potpuna, naručito u pogledu rasporeda unutrašnjih organa.
 
DIJELOVI ČOVJEČJEG TIJELA
Čovječje tijelo je podijeljeno na dijelove i predjele pomoću konvencionalnih ravni i linija. Njegovi glavni dijelovi su glava, vrat, trup i udovi- gornji i donji. Izuzimajući udove, ostali dio čovječjeg tijela sadrži dva uzdužna kanala, od kojih je prednji, utrobni, znatno širi nego zadnji nervni
 
 
PODIJELA NA SISTEME:
 
1. KOŠTANI SISTEM
Koštani sistem je dio organizma koji tvore njegovi najčvršći sastavni dijelovi: kosti, hrskavice i ligamenta povezani u jednu cjelinu koju nazivamo kostur. (sl.1.)
Njegov najvažniji sastavni dio, po kome i nosi ime, jesu svakako, kosti kojih u kosturu ima ukupno 206, i to 170 parnih i 36 neparnih.
 
2. SISTEM ZGLOBOVA
Spoj između dvije ili više kostiju naziva se zglob ili articulus (grčki arthros). Ima ih različitih kako po veličini tako i po obliku i funkciji. Kretanje u zglobu naziva se articulatio, ali svi zglobovi nisu jednako pokretni.
 
3. MIŠIĆNI SISTEM
Mišićni sistem je dio organizma koji formiraju sve tri vrste mišićnog tkiva (poprečnoprugasto, glatko i srčano). U prirodi samo čovjek i životinje posjeduju mišiće. Ono kod čovjeka predstavlja oko 40% cjelokupne tjelesne mase. Čovjek ima oko 600 mišića.
 
4. PROBAVNI SISTEM
Probavni sistem je onaj dio našeg tijela koji služi za primanje, prenošenje i preradu hrane u našem organizmu, kao i za odstranjivanje jednog dijela štetnih proizvoda.
 
5. LIMFNI SISTEM
Limfni sistem je onaj dio čovječjeg tijela kojem je povremena zadaća provođenja limfe. Limfa dopunjava funkcije krvi i zamjenjuje je na onim mjestima u koja krv ne može dospjeti.
 
6. ŽIVČANI SISTEM
Živčani sistem je dio čovječjeg tijela koji vrši koordinativnu funkciju između svih organa u tijelu prenoseći stvorene podražaje iz moždanih centara na periferiju, dok s druge strane uvjetuje svijest i omogućuje spoznaju svega što se zbiva bilo u tijelu ili oko njega prenošenjem osjeta s periferije u moždani centar.
 
7. SRČANO- ŽILNI SISTEM
Srčano- žilni ili kardiovaskularni sistem je dio organizma čija je uloga protjerivanje krvi kroz krvne žile tijela, da bi se svakom njegovom, pa i najmanjem djeliću doveli kisik i hranjivi sastojci, a iz njih otplavili suvišni ili štetni produkti, stvoreni radom pojedinih stanica.
 
8. DIŠNI SISTEM
Dišni ili respiratorni sistem je dio tijela koji služi za transport zraka ili, bolje rečeno, smjese plinova u najvažniji njegov dio- pluća- i natrag. Proces izmjene plinova u našem tijelu naziva se disanje ili respiracija.
 
<ref>Milan Zgrablić, Anatomija i fiziologija, Beograd- Zagreb, 1985</ref>
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Anatomija_čovjeka"