Razlika između verzija stranice "Anatomija čovjeka"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 2A02:27B0:4105:BA00:4177:AB2:665F:AF8C (razgovor) na posljednju izmjenu koju je napravio C3r4 |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Man_shadow_anatomy.png|mini|desno|250px|Unutrašnji organi čovjeka]]
Anatomija je nauka o građi svih živih bića, ali se u širem smislu odnosi samo na čovjeka, te označava nauku o građi čovjeka.
Riječ „anatomija“ je grčkog porijekla i ne označava (kao kod drugih nauka) predmet i svrhu proučavanja nego samo način rada; prevedeno ta riječ znači „rasijecanje“ ili „seciranje“ pa se u tom, prenesenom smislu upotrebljava već oko 2000 godine.
'''Anatomija čovjeka''' je jedna od najvažnijih grana [[medicina|medicine]]. [[Čovjek]]a čini nervni sistem, [[krvotok]], pet [[čula]], organi za disanje, [[organ]]i za kretanje, organi za varenje hrane, [[Bubreg|organi za izlučivanje štetnih materija]] i [[Reproduktivni sistem|organi za razmnožavanje]].
Line 17 ⟶ 19:
[[Kategorija:Anatomija]]
PODJELA ČOVJEKOVOG TIJELA
Čovječje tijelo je bilateralno simetrično, tj. središnja linija dijeli tijelo na dvije polovice, koje su simetrične, ali nisu jednake. To načelo simetrije imaju sva bića, ali i svi predmeti koji se gibaju u prostoru. Bilateralna simetričnost omogućuje lakše i spretnije gibanje u prostoru. Iako je svaki organizam biće za sebe, ipak bismo sve ljude mogli nekako grubo podijelitii svrstati u nekoliko tipova ili konstitucija. To su:
• Astenička konstitucija; u tom slučaju je čovjek visokog rasta, dugih udova, sitne glave, dugog lica i relativno malog trupa
• Gracilna konstitucija; tj. čovjek je proporcionalno građen, ali nježan i smanjenih omjera, osim glave, koja je razmjerno velika
• Fibrozna konstitucija; tj. je ovdje atletskog izgleda, širokih ramena, a nema ni disproporcije između trupa i udova
• Piknička konstitucija; tj. čovjek izgleda kao teški atletičar, velike glave, kratkog vrata i udova, te širokog izbočenog prsnog koša
• Limfatička konstitucija; tj. takav čovjek je blijede kože, jako nerazvijenog limfatičkog aparata tijela
• Mješovita konstitucija; najčešće postoje kombinacije između svih ili barem gore navedenih tipova.
Konstitucija predstavlja skup morfoloških i funkcionalnih odlika jedne individue. Prilikom određivanja pojedinih navedenih konstitucija najodlučniji faktor je omjer (indeks) između pojedinih dijelova tijela.
ODLIKE OBLIKA ČOVJEČIJEG TIJELA
Karakteristične odlike čovječjeg tijela su, kao i kod ostalih kičmenjača, prisustvo osnovnog skeleta i simetričnosti njegovih bočnih polovina. Simetričnost bočnih polovina nije potpuna, naručito u pogledu rasporeda unutrašnjih organa.
DIJELOVI ČOVJEČJEG TIJELA
Čovječje tijelo je podijeljeno na dijelove i predjele pomoću konvencionalnih ravni i linija. Njegovi glavni dijelovi su glava, vrat, trup i udovi- gornji i donji. Izuzimajući udove, ostali dio čovječjeg tijela sadrži dva uzdužna kanala, od kojih je prednji, utrobni, znatno širi nego zadnji nervni
PODIJELA NA SISTEME
1. KOŠTANI SISTEM
Koštani sistem je dio organizma koji tvore njegovi najčvršći sastavni dijelovi: kosti, hrskavice i ligamenta povezani u jednu cjelinu koju nazivamo kostur. (sl.1.)
Njegov najvažniji sastavni dio, po kome i nosi ime, jesu svakako, kosti kojih u kosturu ima ukupno 206, i to 170 parnih i 36 neparnih.
2. SISTEM ZGLOBOVA
Spoj između dvije ili više kostiju naziva se zglob ili articulus (grčki arthros). Ima ih različitih kako po veličini tako i po obliku i funkciji. Kretanje u zglobu naziva se articulatio, ali svi zglobovi nisu jednako pokretni.
3. MIŠIĆNI SISTEM
Mišićni sistem je dio organizma koji formiraju sve tri vrste mišićnog tkiva (poprečnoprugasto, glatko i srčano). U prirodi samo čovjek i životinje posjeduju mišiće. Ono kod čovjeka predstavlja oko 40% cjelokupne tjelesne mase. Čovjek ima oko 600 mišića.
4. PROBAVNI SISTEM
Probavni sistem je onaj dio našeg tijela koji služi za primanje, prenošenje i preradu hrane u našem organizmu, kao i za odstranjivanje jednog dijela štetnih proizvoda.
5. LIMFNI SISTEM
Limfni sistem je onaj dio čovječjeg tijela kojem je povremena zadaća provođenja limfe. Limfa dopunjava funkcije krvi i zamjenjuje je na onim mjestima u koja krv ne može dospjeti.
6. ŽIVČANI SISTEM
Živčani sistem je dio čovječjeg tijela koji vrši koordinativnu funkciju između svih organa u tijelu prenoseći stvorene podražaje iz moždanih centara na periferiju, dok s druge strane uvjetuje svijest i omogućuje spoznaju svega što se zbiva bilo u tijelu ili oko njega prenošenjem osjeta s periferije u moždani centar.
7. SRČANO- ŽILNI SISTEM
Srčano- žilni ili kardiovaskularni sistem je dio organizma čija je uloga protjerivanje krvi kroz krvne žile tijela, da bi se svakom njegovom, pa i najmanjem djeliću doveli kisik i hranjivi sastojci, a iz njih otplavili suvišni ili štetni produkti, stvoreni radom pojedinih stanica.
8. DIŠNI SISTEM
Dišni ili respiratorni sistem je dio tijela koji služi za transport zraka ili, bolje rečeno, smjese plinova u najvažniji njegov dio- pluća- i natrag. Proces izmjene plinova u našem tijelu naziva se disanje ili respiracija.
<ref>Milan Zgrablić, Anatomija i fiziologija, Beograd- Zagreb, 1985</ref>
| |||