Otto Hahn: razlika između verzija

Uklonjena 72 bajta ,  prije 7 godina
m
nema sažetka izmjene
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
mNo edit summary
|mjesec rođenja =mart
|godina rođenja =1879
|mjesto rođenja =Frankfurt amna MainMajni
|država rođenja =Njemačka
|dan smrti =28
|država za kategoriju=Njemačka
}}
'''Otto Hahn''' ([[Frankfurtbio am Main]],je [[8. martNjemačka|njemački]] [[1879hemičar]]. -i [[Göttingenfizičar]], [[28. juni]] [[1968]].), [[Njemačka|njemački]] hemičar i fizičar.
 
Zajedno sa [[Fritz Strassmann|Fritzem Strassmannom]] otkrio je [[1939]]. cijepanje jezgre atoma [[Uranij|urana]] pomoću [[neutron]]a, čime je otvorio eru [[atomski reaktor|atomskih reaktora]], koji rade na osnovi te nuklearne reakcije. Iako "''otac [[atomska bomba|atomske bombe]]''", Hahn je protivnik [[atomsko naoružanje|atomskog naoružanja]]. Godine [[1944]]. dobio je [[Nobelova nagrada za hemiju|Nobelovu nagradu za hemiju]].<ref name="hdg">[http://www.hdg.de/lemo/html/biografien/HahnOtto/ Biografija na stranici ''Haus der Geschichte''] ''hdg.de'' pristupljeno 28.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref>
== Biografija ==
 
== Biografija ==
OttoRođen Hahnje (Otou Han)[[Frankfurt jena rođenMajni|Frankfurtu]] una Frankfurtu[[Majna|Majni]]. Njegov otac je bio je [[Investicija|investitor]].
 
=== Obrazovanje <ref name="hdg"/>===
 
Nakon što je završio studij fizike od 1901. Hahn je promovisao za dr. phil. na [[Marburg|marburškom]] univerzitetu gdje radi isprva kao asistent. Od 1904. radi kao istraživač u [[London|Londonu]], [[Montreal|Montrealu]] ([[Kanada]]) i Berlinu. Već tada se usmjerava na [[radiohemija |radiohemiju]].
 
=== Otkriće torija <ref name="hdg"/>===
 
1905. otkriva [[hemijski element]] [[torij]], koje je prvobitno poznat pod imenom ''radiothor''. Radi od 1910. kao član međunarodne komisije "Radium-Standard" za standardizaciju u [[Bruxelles]]u. Zajedno sa [[Lise Meitner|Lisom Meitner]] (Liza Majtner) i [[Otto von Baeyer|Ottom von Baeyerom]] (Oto fon Bejer) uspijeva izdvojiti [[Beta-zraci|beta zrake]] iz spektra [[radioaktivnost |radioaktivnog zračenja]]. Ovaj postupak je značajan u [[atomska fizika|atomskoj fizici]]. Radi kao [[profesor]] [[hemija|hemije]] u [[Berlin]]u.
 
=== Element 91 <ref name="hdg"/>===
Zajedno sas [[Lisa Meitner|Lisom Meitner otkriva]] 1918. otkriva [[protaktinij]], koji je ključan za objašnjenje [[Vrijeme poluraspada|poluraspada]] radioaktivnih elemenata.
 
Zajedno sa Lisom Meitner otkriva 1918. [[protaktinij]], koji je ključan za objašnjenje [[Vrijeme poluraspada|poluraspada]] radioaktivnih elemenata.
 
=== Drugi svjetski rat <ref name="hdg"/>===
 
{{glavni|Drugi svjetski rat}}
 
Od 1928-. do 1945. radi kao direktor Instituta cara Wilhelma ([[Njemački jezik|njem.]] ''Kaiser-Wilhelm-Institut''). U međuvremenuDok je bio [[Hitler]] bio na vlasti, Lisa Meitner, kao [[Židovi|Židovka]], napušta Njemačku. Novi Hahnov saradnik postaje Strassmann (''Štrasman''), s kojim uspijeva pomoću neutrona cijepati uransko jezgro. Količina oslobođene energije je tolika da se razmatra upotreba kao [[Nuklearna energija|novog izvora energije]] kao i u vojne svrhe. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Hahn se koncentriše na isoliranje i otkrivanje nepoznatih atoma, koji nastaju prilikom cijepanjem urana.
 
=== Nobelova nagrada <ref name="hdg"/>===
Nakon kraja rata Hahn je, kao i mnogi drugi njemački naučnici, bio podu pritvorompritvoru u Engleskoj. Još u novembru 1944. je bio kandidat za [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]], a zvanično mu je dodijenjena krajem 1945.
 
Nakon kraja rata Hahn je, kao i mnogi drugi njemački naučnici, bio pod pritvorom u Engleskoj. Još u novembru 1944. je bio kandidat za [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]], a zvanično mu je dodijenjena krajem 1945.
 
=== Stav protiv nuklearnog naoružanja <ref name="hdg"/>===
Od 1948. do 1960. radi kao predsjednik "Društva Maxa Plancka za podsticanje nauke" ([[Njemački jezik|njem]]. ''Max-Planck-Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften''). U ovoj poziciji zahtijeva zabranu atomskog oružja. 1954 je odlikovan "Velikim saveznim krstom zasluge" ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großer [[Bundesverdienstkreuz]]''). Od 1956 radi kao član njemačkog vijeća koje se zauzimalo za upotrebu nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Potpisuje "Deklaraciju 18 atomskih naučnika" ([[Njemački jezik|njem]]. ''Erklärung der 18 Atomwissenschaftler'') u [[Göttingen]]u protiv nuklearnog naoružavanja njemačke vojske. 1959. otvara se ''Hahn-Meitnerov institut'' u Berlinu. Hahn umire 28. jula 1968 u Göttingenu.
 
Od 1948 do 1960 radi kao predsjednik "Društva Maxa Plancka za podsticanje nauke" ([[Njemački jezik|njem]]. ''Max-Planck-Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften''). U ovoj poziciji zahtijeva zabranu atomskog oružja. 1954 je odlikovan "Velikim saveznim krstom zasluge" ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großer [[Bundesverdienstkreuz]]''). Od 1956 radi kao član njemačkog vijeća koje se zauzimalo za upotrebu nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Potpisuje "Deklaraciju 18 atomskih naučnika" ([[Njemački jezik|njem]]. ''Erklärung der 18 Atomwissenschaftler'') u [[Göttingen]]u protiv nuklearnog naoružavanja njemačke vojske. 1959. otvara se ''Hahn-Meitnerov institut'' u Berlinu. Hahn umire 28. jula 1968 u Göttingenu.
 
== Reference ==
 
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.oho-berlin.de/ Škola Otto Hahn] u [[Berlin]]u {{Simboli jezika|de|Njemački}}
* [http://www2.hu-berlin.de/forschung/fober/fober02/anhang/kooperation/HMI.html Zvanična stranica Hahn-Meitner instituta] u [[Berlin]]u {{Simboli jezika|de|Njemački}}
 
{{DEFAULTSORT:Hahn, Otto}}
{{Commonscat}}
[[Kategorija:Njemački fizičari|Hahn, Otto]]
[[Kategorija:Njemački hemičari|Hahn, Otto]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za hemiju|Hahn, Otto]]