Razlika između verzija stranice "Insulin"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:InsulinHexamer.jpg|mini|Inzulin]]
'''Inzulin''' je [[hormon]] koji luči žlijezda [[gušterača]] (pankreas), a služi za regulaciju [[šećer]]a u [[krv]]i. On pokreće ćelije koje iz [[krv]]i uzimaju potrebni šećer ili [[jetra|jetru]] da ga pohranjuje.
On je transporter koji omogućava [[Glukoza|glukozi]] da iz krvi prodre u tjelesne ćelije gdje se pretvara u energiju za tijelo. Glukoza je grožđani šećer u kojeg se, prilikom probave, rascijepe namirnice koje sadrže ugljikohidrate. Inzulin također omogućava da se prekomjerna glukoza sprema u mišićima i u jetri (glikogeneza), te regulira sintezu novog šećera koji ulazi iz jetre u krvotok (glikogenoliza). Ako inzulina uopće nema ili ako ga je premalo, šećer ne može nikako, ili samo djelimično, dospjeti u tjelesne ćelije. Ostali šećer se zadržava u krvi, što se može izmjeriti. Normalna koncentracija šećera u krvi natašte iznosi 3,75 - 6,0 mmol/L (67 – 108 mg%).
Kada dođe do
▲Kada dođe do povećanja nivoa šećera u krvi,uslijed nepravilnog lučenja inzulina u tijelu razvija se [[dijabetes]] ili šećerna bolest (lat. Diabetes melitus).<nowiki>'''</nowiki>[[Dijabetes]]<nowiki>'''</nowiki> postoji u dva oblika:kod šećerne bolesti tipa 1 dolazi do prestanka rada '''Langerhansovih''' otočića,te tijelo ne može proizvoditi vlastiti inzulin pa ga je neophodno nadomjestiti,u ovu grupu spada 5-10% bolesnika. Kod pacijenata šećerne bolesti tipa 2 tijelo ne može održati normalne vrijednosti inzulina, tako da organizam nema dovoljnu količinu inzulina. Kada se kod takvih pacijenata više ne uspije održati normalna razina glukoze u krvi započinje se s inzulinskom terapijom,u ovu grupu spada 90-95% bolesnika.<nowiki>''' Dijabetes'''</nowiki> se danas ubraja među najčešća ''endokrinološka'' oboljenja, s učestalošću u stalnom porastu.
Inzulin je [[peptid]] koji se sastoji od 51 [[aminokiseline]], a izgrađen je u obliku dva lanca, međusobno povezana s dva disulfidna mosta. Proizvodi se u beta ćelijama [[Langerhansovih otoka|Langerhansovi otoci]] gušterače. Ime potječe od latinskog ''insula'' što znači ostrvo. Molekularna težina iznosi oko 6.000. Cijeli pankreas producira dnevno oko 80 - 100 jedinica inzulina. Struktura inzulina se nešto razlikuje između životinjskih vrsta i humanog (ljudskog) inzulina. Najsličniji ljudskom inzulinu je [[Svinja|svinjski]] inzulin. Tako se ranije inzulin izolirao ekstrakcijom iz svinjske ili [[Goveda|goveđe]] gušterače. Takav inzulin nije bio najučinkovitiji iako se od ljudskog tek neznatno razlikovao. Problem je bio i u tome što je takav inzulin sadržavao i primjese ostalih struktura pankreasa pri čemu je moglo doći do jakih i po život opasnih alergijskih reakcija. Danas se inzulin proizvodi kao čist ljudski inzulin tehnologijom rekombinantne DNK (proizvodnja uz pomoć genetski modificiranih kvaščevih gljivica ili bakterije [[Esherichia coli]]).
Inzulin može vezati [[cink]] pri čemu nastaju [[dimer]]i ili dolazi do stvaranja još većih agregata. Primjenjuje se parenteralno i to supkutano (pod kožu). Nekad je primjena inzulina zahtijevala upotrebu šprica i igala, međutim danas se skoro svi pripravci inzulina primjenjuju uz pomoć štrcaljki u obliku olovke - "Pen systems". Takva primjena je praktična za svakodnevna injektiranja, vrlo jednostavna i [[Sterilizacija|sterilna]].
== Također pogledajte ==
|