Razlika između verzija stranice "Fikret Abdić"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Godine uspjeha: reference |
→Djelatnost tokom rata: reference |
||
Red 40:
== Djelatnost tokom rata ==
Dana [[29. septembar|29. septembra]] 1993, Fikret Abdić Babo preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši (sa namjerom da isto učini i u Bihaću), i uspostavio tzv. "Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu" <ref name="bio"/>po ugledu na tzv. Srpske autonomne oblasti (SAO) iz 1991. To je uradio u dogovoru sa [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] i [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], kojima je u tom trenutku veoma odgovarao unutarbošnjački sukob. Čin proglašenja pokrajine je bio neustavni i protivzakonit čin, koji se suprotstavljao Ustavu Republike [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
S druge strane, Abdićev ratni privredni model bio je vrlo jednostavan: za sredstvo plaćanja odabrao je njemačku marku. Sklopio je sporazume s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]] i [[Mate Boban|Matom Bobanom]], kao dio prethodnog dogovora sa Slobodanom Miloševićem i Franjom Tuđmanom. U Zagrebu je 21. oktobra 1993. godine, u prisustvu Franje Tuđmana, Fikret Abdić potpisao sa Matom Bobanom "Zajedničku izjavu". Tim dokumentom oni su dijelili BiH po osobnim nahođenjima. Mate Boban je poslije izjavio da su se jedinice HVO-a bihaćkog okruga pridružile snagama Narodne odbrane tj. vojsci Fikreta Abdića. Dan kasnije, dana 22. oktobra 1993, poslije potpisivanja sporazuma sa Bobanom, Fikret Abdić je otputovao u Beograd i sa Radovanom Karadžićem, u prisustvu Slobodana Miloševića, potpisao Deklaraciju koja obje strane obavezuje na mir.
Kao potvrda ovih dogovora i nastavak uspješne saradnje, uslijedio je
Od hrvatskih vlasti dobio je status povlaštenog partnera i pravo na upotrebu bescarinske zone u [[Rijeka (grad)|Rijeci]]. Robni promet s [[Hrvatska|Hrvatskom]] i inostranstvom obavljao je po odobrenju hrvatskih vlasti preko zagrebačke tvrtke "Voće". Iza rata se izjašnjavao kao [[Hrvati|Hrvat]], nakon čega je dobio državljanstvo [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i zaštitu [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] nakon zahtjeva Bosne i Hercegovine za njegovim izručenjem.
Red 56:
==== Operacija "Pauk"====
Vojska Fikreta Abdića učestvuje u saradnji sa srbijanskIm specijalnim jedinicama pod komandom DB-a u operaciji koja je imala kodno ime "Pauk", i bila je vezana za područje Cazinske krajine. Za borbu protiv Atifa Dudakovića, komandanta V Korpusa Armije BiH u Bihaću, Abdiću je sa svih okupiranih srpskih teritorija stizala značajna pomoć u oružju, municiji, nafti i ostalim strateškim sirovinama, ali i u ljudstvu. <ref name="pauk">[http://www.domovinskirat.eu/index.php/agresor/vojne-operacije-agresora/590-operacija-qpaukq- Operacija pauk]''domovinskirat.eu'', pristupljeno 7.12.2014 </ref>
Koliko je za Srbiju bilo značajno uspostavljanje Abdićeve državice vidi se po tome što je na području RSK, uz samu granicu sa APZB (preko rijeke Une), u selu Šamarice bio oformljen poseban štab za podršku Abdiću. Načelnik tog štaba bio je [[Jovica Stanišić]], zamjenik je bio Frenki, ali je sa njima bio i general srpske vojske Krajine [[Mile Novaković]]. Pomoć Fikretu Abdiću su obezbjeđivali Simatović i Stanišić dovlačeći potrebnu robu za rat, od Arkanovih "Tigrova", preko "Pantera" [[Ljubiša Savić|Ljubiše Savića Mauzera]], do "Škorpiona".
==== Operacija "Mač" ====
Postojao je plan da se na teritoriji pod kontrolom 5. korpusa ubace biološki kontaminirane namirnice da bi se među stanovništvom izazvala panika i oslabila odbrana.<ref name="pauk"/>
==== Logori ====
Po nalogu Fikreta Abdića otvaraju se logori za Bošnjake vjerne Ustavu RBiH. U [[Logor Drmeljevo|Drmeljevu]] je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi. U jednom dopisu Abdićevih autonomaša, od 12. januara [[1995]], piše da je u "vojnom zatvoru [[Logor Miljkovići|Miljkovići]] 1.567 zatvorenika". Ukupan broj ljudi koji su prošli logore iznosi 5000. <ref name="czm">[http://www.centar-za-mir.hr/uploads/Fikret_Abdic__County_Court_Karlovac__2002.pdf Optužnica županijskog suda u Karlovcu]''centar-za-mir.hr'', pristupljeno 7.12.2014 </ref>Logore u Kladuši je obišao i [[Tadeusz Mazowiecki]],<ref name="dw">Samir Huseinović, [http://www.dw.de/ratna-uloga-fikreta-abdi%C4%87a/a-15417075 "Ratna uloga Fikreta Abdića" sa] [[Deutsche Welle]], objavljeno 26.09.2011, pristupljeno 7.12.2014 </ref> specijalni izaslanik za ljudska prava, i nakon toga pisao Fikretu
=== Slom autonomije ===
| |||