Razlika između verzija stranice "Neuron"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
No edit summary
Red 49:
 
{{Link GA|es}}
 
Nervni sistem je jedinstven po ogromnoj složenosti procesa razmišljanja  i kontrolnih radnji koje može izvesti. Po Hisovoj teoriji
(Wilhelm His, oktobar 1886), nervni sistem
 
je
ne-sincicijalna mreža formirana od nezavisnih jedinica –
 
nervnih ćelija.Njemački
ljekar, profesor anatomije i patologije Heinrich William Waldeyer (1836-1921),
prvi je upotrebio termin „neuron”, 1881. godine.
 
Međutim, prvi
naučnik koji je sagledao jedan neuron, gotovo 
u celini, bio je legendarni neuro-istrażivač Karl Dajters (Karl Deiters,
1834-1863).Dajters je uspeo da mikrodisekcionim tehnikama izdvoji iz nervnog
tkiva pojedinačne, velike
 
neurone sa
njihovim dendritima i glavnim aksonskim stablom(Dajtersova knjiga sa
originalnim nalazima objavljena je postuhumno 1865. godine).Neuron je  građen od tijela, some i perikarion –
metabolički centar ćelije.Njihove veličine su sljedeće:
 
• 4-5 µm, zrnasti
neuroni kore malog mozga (parvocelularni)
 
• 80 µm,
Purkinjeovi neuroni
 
• 150 µm,
kortikalni piramidalni neuroni (magnocelularni)
 
Tijelo neurona je građeno od:jedro ; jedno, uglavnom centralno postavljen okrupno,ovalno,euhromatično,ponekad „vezikularno” izraženo jedarce (nukleolus).Organele u tjelu neurona su sljedeće: Nislova (Nissl) supstanca,(poliribozomi i granulisani ER)
 
Hromatoliza,Goldži kompleks, mitohondrije,sekretorne granule,glatkiER,centriol (retko se srede kod
adultnih neurona), lizozomi, rezidualna tela, lipofuscin (sadrži dosta lipida, pa se boji lipofilnim bojama kao i mijelin), lipofuscinoza.Neuroni seklasificiraju :
 
na osnovu funkcije, na osnovu broja polova,na osnovu oblika,na osnovu efekta, na osnovu dužine aksona i  na osnovu sadržaja transmitera.
 
On prima doslovno milione pojedinačnih informacija iz različitih senzornih organa zatim ih integriše da bih odredio kako ce tijelo odreagovati.Nervni sistem je građen od mreže koja broji više od 100 miliona živčanih stanica(neurona),koju podupire nekoliko vrsta glija-stanica.Svaki je neuron ovisno o veličini povezan s najmanje tisuću drugih neurona s kojima čini zamršeni sastav komunikacijskih veza.
 
Neuroni su raspoređeni u krugove.Slično strujnim krugovima,neuronski krugovi sastavljeni od specifičnih čimbenika čine
sastave različite veličine i zamršenosti.Premda neuronski krugovi mogu biti pojedinačni,u največem su broju udruženi u dva ili više krugova koji uzajamnim
djelovanjem stvaraju određenu funkciju.Živčano je tkivo građeno od dvije vrste stanica:živčanih stanica ili neurona,koji obično imaju brojne,duge izdanke,i
nekoliko vrsta glija-stanica,koje imaju kratke nastavke,a podupiru i štite  neurone te sudjeluju u živčanoj aktivnosti.Živčane stanice primaju,prenose i obrađuju podražaje,potiču staničnu aktivnost i otpuštaju neurotransmitere i druge informacijske molekule.Večina neurona sastoji se od tri dijela dendrita,izduljenih staničnih izdanaka,specijaliziranih za primanje iz okoliša od osjetljivih epitelnih stanica ili drugih neurona tijela stanice ili perikariona,koji je trofičko središte cijele živčane stanice,a može primati i podražajete aksone,koji je jedini izdanak specijaliziran za stvaranje ili provođenje živčanih podražaja na druge stanice.Neuroni i njihovi nastavci izvanredno su raznoliki po veličin i obliku:multipolarni neuroni imaju više od dva stanična nastavka,jedan je akson,ostali su dendriti:bipolarni neuroni s jednim dendritomi jednim aksonom i pseudounipolarni neuroni s jednim nastavkom koji se u bliziniperikariona račva  na dva ogranka.Nastavak tako ima  oblik velikog slova T,od kojeg se jedan ogranak pruža do perifernog završetka,a drugi je usmjeren prema središnjem sistemu.u pseudounipolarnim neuronima podražaji koji su primili dendriti putuju neposredno do završetka aksona zaobilazeći perikarion.
 
Za vrijeme sazrijevanja pseudounipolarnih neurona,središnji (akson) i periferni (dendrit)nastavci spoje se u jedno jedino vlakno.Izgleda da u tim neuronima stanično tijelo nije uključeno u prenošenje podražaja,premda sintetizira brojne molekule uljučujući i neutotransmitere koji se prenose premaperifernim vlaknima
 
Večina neurona u tijelu je multipolarna.Bipolarni neuroni nalaze se u kohlearnom i vestikularnom gangliju te u mrežnici i stanici.Pseudounipolarni neuroni se nalazeu spiralnim ganglijama.
 
Neuroni se mogu razvrstati i prema svojoj funkcijonalnoj ulozi.Motorički (eferentni)neuroni upravljaju efektornimoganima kao što su mišićna vlakna,egzokrine i endokrine žlijezde.Osjetni(aferentni) neuroni primaju osjetne podražaje iz okoline i izunutrašnjosti tijela.Interneuroni međusobno povezuju druge neurone i čine složene funkcionalne lance ili krugove(kao u mrežici).
 
Sinapsa je odgovorna za posredni jednosmjerni prijenos živčanih implusa.Sinapse su mjesta funkcionalnih kontakata među neuronima ili između neurona i drugih efektornih stanica.Zadaća sinapse je pretvorba implusa presinaptičke stanice ukemijski signal koji djeluje na postsinaptičku stanicu.
 
Reference:
 
# Bothwell M.:Functional interactions ofneurotrophinsand neurotrophinreceptors.
# Luiz Carlos,Jose Carniero: Osnove histologije 2010
# Guyton and Hall:Medicinska fiziologija, 2011