Razlika između verzija stranice "Albert Einstein"

Godine [[1905]]. primio je doktorat ciriškog [[univerzitet]]a za teoretsku disertaciju o dimenziji molekula. Četiri godine kasnije ([[1909]].) postaje izvanredni profesor teorijske fizike na univerzitetu u Zürichu i postaje redovni profesor na Visokoj Tehničkoj školi. Godine [[1911]]. premješten je na njemački govorni univerzitet u [[Prag]]u, a [[1912]]. vraćen je na univerzitet u Zürichu. Prije toga radio je dvije godine kao predavač na zamjeni na istom univerzitetu. Od [[1914]]. direktor je Kaiser-Wilhelmovog instituta u [[Berlin]]u (Kaiser-Wilhelm-Institut für Physik) i član Pruske akademije nauka. U Berlinu radi na svojoj teoriji gravitacije, koja je sadržana u općoj teoriji relativiteta, objavljenoj u dopunjenom obliku [[1916]]. godine. Tih godina ponovo prima njemačko državljanstvo. Po dolasku [[Hitler]]a na vlast [[1933]]. Einsteinu su oduzete sve funkcije i konfiskovan imetak. U znak protesta Einstein se odriče njemačkog državljanstva i odlazi u Sjedinjene Države gdje do kraja života radi u Institutu za viša naučna istraživanja (Institute for Advanced Study) u Princetonu.

 

Einstein je za razliku od mnogih svojih kolega smatrao kako je jedini izvor znanja iskustvo. Bio je čovjek širokih koncepcija, slobodouman, slobodoljubiv i konsekventan [[pacifist]] koji se uvijek zalagao za pravdu i mir. Na početku 1. svjetskog rata odbio je potpisati deklaraciju njemačkih učenjaka koji su se složili sa stupanjem Njemačke u rat. Svoju punu podršku dao je pacifizmu i cionizmu, ali se nakon odlaska iz Njemačke i dolaskom nacista na vlast nije zalagao za pacifizam naspram nacista. Stoga je bio meta mnogim antisemitskih i desno orijentisanih elemenata u Njemačkoj. Čak su i njegove naučne teorije bile javno izvrgnute ruglu, posebno njegova teorija relativiteta, od strane nacista. Na njegovo upozorenje [[1939]]. (Einstein je s još nekoliko poznatih fizičara napisao pismo predsjedniku Franklinu D. Rooseveltu) kako bi Nijemci mogli načiniti atomsku bombu, započeli su u Americi istraživački radovi za proizvodnju takve bombe. Kasnije se Einstein uporno borio protiv primjene toga oružja. Nakon završetka 2. svjetskog rata angažirao se na svjetskom razoružavanju. Nastavio je davati svoju podršku cionistima ali je odbio ponudu vođa države [[Izrael]] da postane prvi predsjednik Izraela. Preminuo je 18. aprila [[1955]]. godine u 76-oj godini života u Princetonu, [[New Jersey]]. Ukupna kolekcija Einsteinovih dijela objavljena je početkom [[1987]]. godine.