Razlika između verzija stranice "Genetička informacija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
(review) |
(review) |
||
Red 1:
'''Genetička informacija''' je skup [[biologija|bioloških]] uputstava koja su zapisana u redoslijedu baza u molekulama [[DNK]]. Namijenjana je sintezi regulatornih ([[enzim]]skih) i gradivnih [[bjelančevina]] u [[ćelije (biologija)|ćelijama]]. Budući da regulatorne i strukturne bjelančevine određuju sve bitne elemente građe i finkcije svakog [[organizam|organizma]], genetička informacija regulira sveukupna [[osobina|svojstva]] endo- i egzofenotipa, tj. [[fenotip]]a u cjelini. To se podjednako odnosi na [[molekula|molekulsku]], ćelijsku, [[histologija|histološku]] i [[jedinka|individualnu]] razinu.
[[Datoteka:Knjiga zivota.jpg|mini|desno|
<br>Ako bi svaki nukleotid u genomu označili jednim slovom u knjizi, a nukleotidne sekvence pisali bez razmaka, interpunkcije, ilustracija ili tabela, uspostavile bi se slijedeće relacije:<br>
Kao i svaka pisana [[informacija]], i genetička ima odgovarajuća [[slovo|slova]] (baza), [[riječ]]i ([[triplet]]) i rečenice (sekvenca tripleta), koji rezultiraju u kranjem smislu te poruke: sintezi specifičnog [[protein]]a.<ref>King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-50944-1-7; ISBN 0-19-509442-5.</ref><ref>Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.</ref><ref>Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.</ref><ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.</ref><ref>Berberović LJ., Hadžiselimović R. (1986): Rječnik genetike. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-00723-6.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>▼
• [[gen]] od 4.000 nukleotida = 1 stranica kucanog teksta;<br>
• [[DNK]] sekvenca haploidnog humanog genoma (23 pojedinačna [[hromosom]]a) = 750.000 strana = stubac od 50 metara;<br>
• genetička informacija diploidnog genoma (23 para hromosoma) = 2 x 50 = stubac visok 100 metara.]]
▲Kao i svaka pisana [[informacija]], i genetička ima odgovarajuća [[slovo|slova]] (baza), [[riječ]]i ([[triplet]]) i rečenice (sekvenca tripleta), koji rezultiraju u kranjem smislu te poruke: sintezi specifičnog [[protein]]a.<ref>King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford
Genetička informacija se odjelotvoruje u specijalnim ćelijskim organelama – [[ribosom]]ima. Kako se glavnnina DNK nalazi u [[jedro|jedru]], tj. u [[hromosom]]ima neophodan je sistem njenog transporta na mjesto realizacije. U njemu ključne uloge imaju procesi prepisivanja i prevođenja genetičke informacije, poznati kao [[transkripcija]] i [[translacija]]. U tome osobitu i specifičnu ulogu imaju različite klase [[RNK]], osobito informacijska (iRNK) i transportna (tRNK).<ref>Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.</ref><ref>King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-50944-1-7; ISBN 0-19-509442-5.</ref>
| |||