Verzija na dan 5 decembar 2014 u 13:26 uredi Yahadzija (razgovor \| doprinosi) Urednici 23.119 edits N-Plejotropija		Verzija na dan 5 decembar 2014 u 13:57 uredi poništi Yahadzija (razgovor \| doprinosi) Urednici 23.119 edits (review) Novija izmjena →
Red 1: '''Plejotropija''' (grč. πλείων - ''~~pleio~~pleion'' = ~~mnogo~~više, + τρόπος - ''~~trophein~~tropos'' = ~~snabdijevati~~red, zaokret) je termin za pojavu da jedan [[gen]], u manjoj ili bećoj mjeri, istovremeno utiče na formiranje više [[osobina]]. Ustvari , široko je prihvaćeno mišljenje da jedan gen ne kontrolira samo jedno svojstvo i da je još manje osobina koje su kontrolirane sa samo jednog [[gen]]skog lokusa. Izraz "pleiotropie" skovan u [[1910]]., kada ga je pomenuo [[Njemačka\|njemački ]] [[genetičar ]] [[Ludwig Plate]], bivši učenik [[Ernst Haeckel]], u knjizi ‘’Festschrift’’. Termin "polyphaeon" je također predložen [[1925]]. (Haeckel), ali nije potrajao. Čak i prije nego što je predložen termin bilo primjera različitih [[osobina ]] za koje se činilo da se nasljeđuju zajedno. U svom klasičnom [[1866]]. radu, [[Gregor Mendel]] je na grašku povezao tri osobine, navedene pod istim brojem: smeđe semenjača, ljubičasti cvjetovi i aksijalne mrlje. Fenomen plejotropnosti, između ostalog, proizilazi i iz činjenice da je svaki [[genom]] [[evolucija\|evolucijski]] izbalansirana cjelina, u kojoj postoji dugoročno usaglašena [[interakcija gena]] (alelnih i nealelnih) u formiranju svskog [[osobina\|svojstva]] i [[jedinka\|individualnog]] [[fenotip]]a u cjelini. == Reference ==

Razlika između verzija stranice "Plejotropija"