Razlika između verzija stranice "Genetička izolacija"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1:
[[File:Gene flow final.png|right|thumb|450px500px|[[Tok gena]] je transfer [[alel]]a iz jedne [[populacija|populacije]] u drugu, putem migrirajućih [[jedinka|jedinki]]. U ovom primjeru, jedna od [[ptica]] iz populacije A migrira u populaciju B (i obrnuto). Ako imaju rijetke dominantne alele koje parenjem prenose i ugrađuju u drugu populaciju, oni se relativno brzo ispolje. Ekspresija recesivnih alela je moguća samo kod recesivnih [[homozigot]]a.]]
'''Izolacija''' (lat. ''isolare'' = osamiti), odnosno onemogućavanje slobodnog [[tok gena|toka gena]] (en. ''gene flow'') sprečava slučajno parenje (sklapanje brakova) i slobodnu razmjenu [[genetika|genetičkog]] materijala među pojedinim grupama [[jedinka|individua]]. Time se ograničava ili potpuno isključuje osnovni preduvjet genetičkog jedinstva [[vrsta|vrste]] i [[adaptacija|adaptivne integracije]] [[henski fond|genskih fondova]] njenih postojećih (sub)[[populacija]]. Iako se izolacija, obično, ispušta iz skupine faktora remećenja [[genetička ravnoteža populacije|genetičke ravnoteže]], nesumnjivo je da ona – bar na samom početku djelovanja – utiče na promjene genetičkog sastava novoformiranih reproduktivnih cjelina. Naime, u idealnim uvjetima za genetičku ravnotežu ona se uspostavlja već u prvoj generaciji, ali u novonastaloj konstelaciji alelogenskih frekvencija. Novoformirani genski fondovi, zatim, postaju podložni djelovanju ostalih faktora biodiversifikacije.<ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
Oni činioci koji ometaju fertilnu panmiksiju, odnosno nesmetano dvosmjerno strujanje gena među različito definiranim skupinama istovrsnih [[organizam]]a – označavaju se kao ''izolacijski mehanizmi''. Bez obzira da li se radi o potpunoj ili djelomičnoj izolaciji, pojava izolacionih barijera sprečava pomenute [[genetika|genetičko]]–integracione tokove i uvjetuje manje ili više nezavisno od¬vijanje mikroevolucionih procesa u pojedinim populacijama. Iako te zapreke mogu biti različite i složene prirode, one se, uglavnom, uvijek svode na ''restrikciju slučajnog parenja i rasprostranjenja'' (vanjske) ili na ''redukciju fertiliteta'' (unutrašnje). Prostorna ili ''[[geografija|geografska]] izolacija'' (neslučajno rasprostranjenje) jedinki i [[populacija]] neke [[vrsta|vrste]] je, u prvom redu, posljedica notorne činjenice da povoljni životni uvjeti nisu ravnomjerno distribuirani po [[Zemlja|Zemljinoj]] kori. Ograničenje slučajnog formiranja reproduktivnih parova i redukcija fertiliteta izazivaju reproduktivnu izolaciju. [[Panmiksija]] može biti ograničena ili potpuno spriječena raznim [[ekologija|ekološkim]], [[etologija|etološkim]] i [[mehanika|mehaničkim]] (''nepodudarnosti građe genitalnog aparata'') razlikama. Ograničenje (ili gubitak) fertilnosti predstavlja osobenu unutrašnju izolacionu barijeru koja se javlja zbog potpune sterilnosti (''gametske izolacije'') spolnog kontakta potencijalnih roditelja ili, pak, zbog različitih nivoa i oblika ugrožene fertilnosti potomaka. Pored sterilnosti kao barijere u potomstvu (''hibridima'') u živom svijetu uopće, javljaju se ''invijabilnost'' (začetog i nedonesenog) ploda, ''hibridna slabost'' (nepostizanje spolne zrelosti živorođenog potomka) i hibridno iznurenje (gubitak plodnosti nakon jedne ili nekoliko generacija).