Razlika između verzija stranice "Selekcija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
N-Selekcija
 
(review)
Red 1:
'''Selekcija''', u kontekstu [[evolucija|evolucije]], je favoriziranje ili eliminiranje određene osobine ili [[alel]]a unutar [[populacija|populacije]]. Ovaj [[Faktori evolucije|faktor evolucije]] omogućava da određeni [[fenotip]]ovi imaju tendenciju da budu reproduktivnoreprodukcijski uspješniji ,što znači da ostavljaju više potomaka Ii svojih [[gen]]a u narednu generaciju nego što rade drugi. Kada ove osobine imaju genetičke osnove, odabir može povećati njihovu prevalenciju jer potomci će [[genetika | naslijediti]] gene koji kontroliraju osobine njihovih roditelja.
== Priroda djelovanja ==
Kada je selekcija je intenzivna i uporna, [[adaptacija|adaptivne osobine]] postaju univerzalnie u [[populacija|populaciji]] ili [[vrsta|vrsti]], za koje se onda može reći da [[Evolucija|''evoluiraju'']].

Dugotrajna pozitivna selekcija jednog alela, neminovno voidvodi ka smanjenje njegovesmanjenju učestalosti ostalih u populaciji Ii –u– u konačnici – do potpune eliminacije drugog ili drugih. Brzina eliminacije zavisi od snage selekcijskog pritiska, [[Interakcija gena|interakciji alelnih gena]], [[heterozigot]]nosti, vezanosti pogođenih [[lokus]]a za gene visoke [[adaptacija|adaptacijske]] vrijednosti I neke druge odnose u [[genetička struktura populacije|genetičkoj strukturi populacije]], kao i uvjetima života, uključuju ći ograničenja resursa ([[hrana]], [[stanište]] [[prostor]], saučesnici) i postojanje mogućih prijetnji ([[predator]]i, [[bolest]]i, nepovoljne [[klima|vremenske prilike]]). Djelovanje svih tih faktora je, međutim, uključeno u kompleks koji se označava kao [[selekcijski pritisak|selekcijski pritisci]].
 
U prirodnoj selekciji, čak ni [[adaptacija|najprilagođeniji]] [[fenotip]]ovi nisu dovoljno [[adaptacija|adaptirani]] da bi bili apsolutno pošteđeni od njenog djelovanja.
Line 14 ⟶ 16:
*[[stabilizirajuća selekcija]],
*[[direktivna selekcija]]
*[[progresivna selekcija]],
*[[disruptivna selekcija]],
*[[divergentna selekcija]]
Line 22 ⟶ 24:
 
Selekcija ne garantira da će najpovoljnije osobine ili aleli postati prevladavajući unutar populacije. Drugi proces u determiniranju frekvencije gena u populaciji se zove [[genetički drift]], koji djeluje na gene koji nisu pod selekcijom. No, drift ne može prevladati samu prirodnu selekciju, jer je slučajni faktor, dok je prirodno odabiranje zapravo trajna [[evolucija|evolucijska]] sila. S obzirom na izbor čak i tzv '' štetnih alela '' oni mogu postati univerzalna komponenta genskog fonda jedne vrste. To je rizik prvenstveno u slučaju "slabog" izbora (npr. zarazne bolesti sa veoma niskom stopom smrtnosti) ili male veličine [[populacija|populacije]].
Iako ponekad mogu postati osnovana štetnih alela, odabir može djelovati "''negativno"'', kao i "''pozitivno"''.
*'''’NegativnaNegativna selekcija''' smanjuje prevalenciju [[osobina]] koje smanjuju "kapacitet za uspjeh” ([[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] ili , kako se često formulira [[fitness (biologija) |fitness]]), dok
*'''pozitivna selekcija''' povećava prevalenciju adaptivne osobine.
 
U biološkom raspravama , negativna selekcija ponekad je nazivana ''odabitanje protiprotiv'', dok su oni pod pozitivne selekcije su, rekao je da se ''odabranaodabranje za''.
== Tipovi i podtipovi ==
[[File:Selection classificationdiagram.png|frame|right|Selekcija je hijerarhijski klasificirana u [[priroda|prirodnu]] i artificjelnu (vještačku). Prirodna je subkasificirana na ekološku i [[spol]]nu (seksualnu).]]