Razlika između verzija stranice "Chipset"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte" |
No edit summary |
||
Red 1:
[[Datoteka:Chipset schematic.svg|thumb|270px|Dijagram čipseta (na engleskom jeziku) ]]
U računarskom sistemu, '''chipset''' (fon. ''čipset'') je set elektronskih komponenti u integrisanom kolu (čipu) koje upravljaju protokom podataka između [[procesor]]a, [[Memorija računara|memorije]] i periferije. Najčešće se nalazi na [[Matična ploča|matičnoj ploči]]. Chipseti su često dizajnirani za rad sa posebnim vrstama [[mikroprocesor]]a. Zbog kontroliranja komunikacija između procesora i vanjskih uređaja, chipset igra veoma važnu ulogu u određivanju računarskih osobina.
== Računari ==
U [[računarstvo|računarstvu]], pojam ''chipset'' se obično koristi za opis seta posebnih čipova na [[računar]]skoj [[matična ploča|matičnoj ploči]] ili na kartici za proširenje. Kod [[osobni računar|osobnih računara]], prvi chipset za ''IBM Personal Computer/AT'' je bila ''NEAT chipset'', kojeg je proizvela firma [[Chips and Technologies]] za [[Intel 80286]] procesore.
[[Datoteka:Amiga-Chip-Set1.png|thumb|left|Dijagram originalnog chipseta kod Commodore Amige]]
[[Datoteka:IBM T42 Motherboard IMG 2591a.jpg|thumb|300px|Dio IBM-ove T42 laptop matične ploče. LEGENDA: CPU - centralna jedinica. NB - sjeverni most. GPU - grafička procesorska jedinica. SB - južni most]]
Kod kućnih računara, igračih konzola i arkadnog hardvera za igre iz 1980-tih i 1990-tih, termin chipset je korišten za prilagođene audio i grafičke čipove. Primjeri uključuju [[Commodore Amiga]]-in originalni chipset ili [[SEGA|Sega-in]] [[System 16]] chipset.
Baziran na [[Intel]] [[Pentium]]-ovim mikroprocesorima, pojam ''chipset'' obično predstavlja posebni par čipova na matičnoj ploči: tzv. ''sjeverni most'' i ''južni most''. Sjeverni most spaja [[mikroprocesor]] (CPU) na visoko-brzinske uređaje, posebno [[RAM]] i grafičke kontrolere, a južni most se spaja na niže-brzinske periferne sabirnice (poput [[PCI]] ili [[ISA]]). Kod dosta modernih chipsetova, južni most sadrži neke integrirane periferije na-čipu, poput [[Ethernet]], [[USB]], i [[Sound card|audio]] uređaja.
Proizvođač chipseta je često neovisan od proizvođača matičnih ploča. Trenutni proizvođači chipseta za [[x86]] matične su [[AMD]], [[Broadcom]], [[Intel]], [[NVIDIA]], SiS i [[VIA Technologies]]. [[Apple Inc.|Apple]] računari i [[Unix]] radne stanice imaju tradicionalno korištene prilagođeno-dizajnirane chipsetove. Neki proizvođači server-uređaja također razvijaju prilagođene chipsetove za svoje proizvode.
1980-tih, ''Chips and Technologies'' su bili pioniri u prooizvodnji chipsetova za PC-kompatibilne računare. Računarski sistemi kreirani od tada dijele zajednički korištene chipsete, čak preko široko različitih računarskih specijaliteta. Naprimjer, [[NCR 53C9x]], jeftini chipset koji implementiira [[SCSI]] interfejs za uređaje za spremanje, može biti nađen kod [[Unix]] mašina kao što su [[MIPS Magnum]], ugradbenih uređaja, i personalnih računara.
== Integracija procesora ==
Tradicionalno kod x86 računara, procesorova primarna konekcija na ostatak mašine je preko matično-pločnog čipsetovog sjevernog mosta. Sjeverni most je direktno odgovoran za komunikaciju sa visoko-brzinskim uređajima (sistemska memorija i primarne ekspanzivne sabirnice, poput PCIe, AGP i PCI kartica, kao najčešći primjeri) i obratno bilo koji sistem komunikacije nazad na procesor. Ova veza između procesora i sjevernog mosta je tradicionalno poznata kao prednja sabirnica (FSB). Zahtjevi za resursima koji nisu direktno pod kontrolom sjevernog mosta su prebačeni na južni most, sa sjeverniim mostom koji je posrednik između procesora i južnog mosta. Južni most tradicionalno upravlja "svim ostalim", uglavnom nisko-brzinskom periferijom i funkcijama ploče (najveći je hard disk i skladištenje za povezivanje), kao što su USB, paralelna i serijska komunikacija. Veza između sjevernog mosta i južnog mosta nema zajedničko ime, ali je obično visoko-brzinsko povezivanje u vlasništvu čipset vendora.
Prije 2003, sve interakcije između CPU i glavne memorije ili uređaja za proširenje, kao što su grafička kartica (e) - bez obzira da li AGP, PCI ili integrirana u matičnu ploču - je pod direktnom kontrolom sjevernog mosta IC ispred procesora. Ovo je učinilo performanse procesora veoma zavisnim od sistema chipseta, posebno sjeverno-mostne memorijske performanse i mogućnosti da predaje ove informacije nazad ka procesoru. Tokom 2003, ipak, AMD-ova predstava Athlon 64-bit serija procesora<ref name="release">{{cite web|url=http://www.amd.com/usen/Corporate/VirtualPressRoom/0,,51_104_543_10218~74465,00.html|title=AMD Ushers in Era of Cinematic Computing with the AMD Athlon 64 FX Processor|accessdate=2006-07-04|date=2003-09-23}}</ref> je promijenila ovo. Athlon64 je označio uvođenje integriranog memorijskog kontrolera koji se ugrađuje u procesor samostalno omogućavajući procesoru direktan pristup i rukovanje memorijom, negirajući potrebu za tradicionalnim sjevernim mostom da to uradi. Intel je pratio u 2008 odijelo s izdavanjem svojih Core i serija CPU i X58 platformi. U novijim procesorima integracija je dodatno povećana, prije svega uključivanje sistema primarnog PCIe upravljačkog sklopa i integrisane grafike direktno na CPU. Kao što su manje funkcije ostale ne-upravljane procesorom, proizvođači čipova su zgusnuli preostale northbridge i southbridge funkcije u jednom čipu. Intelova verzija ovoga je "Platform Controller Hub" (PCH), efektivno poboljšana southbridge za preostale periferije kao tradicionalne northbridge dužnosti, kao što su memorijski kontroler, ekspanzivna sabirnica (PCIe) interfejs, pa čak i on-board video kontroler, su integrirani u sam procesor.
== Brendovi chipseta ==
Neki od popularnijih brendova na tržištu proizvodnje chipseta su:
* [[Acer Labs]] (ALi/ULi)
* [[AMD]]
Line 14 ⟶ 33:
* [[VLSI]]
== Reference ==
{{reference}}
{{Commonscat|Chipsets}}
| |||