Razlika između verzija stranice "Biološka raznolikost"

 

Biodiverzitet obuhvata i ''varijabilnost'' i ''varijaciju'' (lat. ''varius'' = različit). Ovi termini se u [[Bosanski jezik|bosanskom jeziku]] obično poistovjećuju i međusobno i sa pojmom promjenljivosti uopće. Međutim, u svom izvornom značenju, oni imaju različitu primjenu:

*varijacija ({{en|variation}}) primarno odnosi na '''prostornu''' ili sinhroničnu nejednakost '''različitih''' bioloških sistema.<ref>Burns E., Kind F., Meister K., Noack W. (1989): Das Biobuch. Verlag Moritz Diesterweg, Frankfurt am Main.</ref><ref>Cavalli–Sforza L. L., Bodmer W. F. (1999): The Genetics of Human Populations. Dover Publications, Mineola, New York.</ref><ref>Hennig W. (2002): Genetik. Springer–Verlag, Berlin, Heidelberg.</ref><ref>King R. C., Stansfield W. D. (1999): A Dictionary of Genetics. Oxford University Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-509441-7; ISBN 0-19-509442-5 (pbk).</ref><ref>Lawrence E., Ed. (1999): Henderson's Dictionary of Biological Terms. Longman, London.</ref><ref>Mayr E. (1970): Populations, Species, and Evolution. Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Mass.</ref><ref>Mayr E. (1988): Toward a New Philosophy of Biology – Observations of an Evolutionist. Harvard University Press, Cambridge, Mass.</ref><ref>Rieger R., Michaelis A., Green M. M. (1991): Glossary of Genetics and Cytogenetics – Classical and Molecular. Springer–Verlag, Berlin.</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>

 

== Individualna bioraznolikost ==

 

Krajnji obrisi [[genetika|genetičkih]] okvira individualne promjenljivosti u svakoj [[vrsta|vrsti]] [[organizam]]a, tj. [[biološki diverzitet|biološkog diverziteta]] tek se mogu naslutiti na osnovu novijih procjena da, primjerice, ljudski [[genom]] sadrži oko 30.000 [[lokus]]a (donedavno se manipuliralo i sa cijelih 100.000 tih jedinica), na kojima se javlja oko 7% (2.100) [[heterozigot|heterozigotnih]], tj. dimorfnih ili polimorfnih gena, a računa se na čak i do 10.000 nemonomorfnih gena. Mogućnosti kombinovanja [[zigot]]nih [[genotip]]ova (van srodstva) dosežu upravo fantastične razmjere jer ako su oba roditelja heterozigotna po jednakom ''n'' istih gena, potencijalno mogu formirati 3ⁿ različitih zigota, a ako je, pritom, riječ i o različitim genskim lokusima – taj broj iznosi 4ⁿ. Na osnovu ovih procjena postaje jasno zašto je ekstremno malo vjerovatno da su dva [[organizam|organizma]] ikada imale ili će ikada imati istovjetnu [[genetika|genetičku]] konstelaciju, tj. podudarnu kombinaciju svih opisivih svojstava. Znanstvenu zasnovanost ove hipoteze ne umanjuje ni činjenica da u toku reproduktivnog perioda stvara ograničen broj ženskih [[gamet]]a, budući da u samo jednom ejakulatu može biti i oko 200 miliona [[spermatozoid]]a. Ako se tome doda i plastičnost interakcije istih genotipova i različitih faktora životne sredine i [[ontogeneza|ontogenetska]] promjenljivost, potvrđuje se i opravdanost pretpostavke da broj mogućih [[genetika|geno]]–[[fenotip]]skih kombinacija u posmatranoj populaciji prevazilazi ukupnu količinu elektrona u kosmosu. Čak ni blizno ili multiplo potomstvo, nastalo bespolnim razmnožavanjem ([[kloniranje]]m) jednog zigota, nije [[biologija|biološki]] apsolutno identično. Na osnovu ovih pojednostavljenih procjena i činjenice da je većina individualnih značajki najčešće polimorfna, postaje jasna naučna utemeljenost pretpostavke da broj mogućih individualnih posebnosti u svakoj [[vrsta|vrsti]] prelazi ukupan broj [[elektron]]a u [[kosmos]]u. Zato svaka ljudska [[jedinka]] – svako od nas – predstavlja [[biologija|biološki]] jedinstvenu i neponovljivu [[priroda|prirodnu]] pojavu.