Razlika između izmjena na stranici "Kulturna antropologija"

m
nema sažetka izmjene
m
{{Nedostaju izvori}}
'''Kulturalna antropologija''', također zvana '''socijalna antropologija''' ili '''sociokulturalna antropologija''', jedna je od četiri opštepoznate oblasti [[antropologija|antropologije]], - [[holizam|holističkog]] proučavanja [[biologija|bioloških]] i [[Kulturalna antropologija|sociokulturnih]] osobenosti [[čovjek|čovječanstva]]. Ova disciplina dijelom odražava odgovor na ranije Zapadne [[diskurs]]epoglede koji su se zasnivali na suprostavljenosti "[[kultura|kulture]]" i "[[priroda|prirode]]," prema čemu neka ljudska bića žive u "prirodnom stanju." Antropolozi tvrde da kultura ''jeste'' "ljudske prirode," te da svi ljudi imaju sposobnost da klasifikuju iskustva, simbolički enkodiraju klasifikacije, i da druge uče takvim apstrakcijama.
 
Budući da ljudska bića stiču kulturu putem učenja, ljudi koji žive na različitim mjestima ili pod različitim uslovima mogu razviti različite kulture. Antropolozi su također ukazali da se putem kulture ljudi mogu prilagoditi svojoj okolini na negenetske načine; prema ovome, ljudi koji žive u različitim okolišima često će imati različite kulture. Dakle, dobar dio antropoloških teorija je nastao zahvaljujući zanimanju antropologa za tenziju između ''lokalnog'' (posebne kulture) i ''globalnog'' (univerzalna ljudska priroda).
 
== Kratka historijaHistorija ==
Moderna sociokulturalna antropologija potekla je iz "[[etnologija|etnologije]]" [[19. vijek]]a, koja se bavila sistematskim upoređivanjem ljudskih društava. Naučnici poput [[Edward Burnett Tylor|Edwarda Tylora]] i [[James Frazer|Jamesa Frazera]], u [[Engleska|Engleskoj]], proučavali su materijal koji su prikupili drugi – obično misionari, istraživači ili kolonijalni činovnici – što im je dalo nadimak "kabinetski antropolozi." Etnolozi su posebno bili zainteresovani za pitanja zašto ljudi koji žive u različitim krajevima svijeta ponekad imaju slična ''[[vjera|vjerovanja]]'' i praktikovanja. U pokušaju odgovora na ta pitanja, etnolozi u [[19. vijek]]u su se podijelili u dvije misaone škole. Jedna škola je tvrdila da su različite ljudske grupe morale već nekako naučiti jedna od druge, ma kako indirektno, što, prema drugim riječma, znači da su se kulturne crte proširile iz jednog mjesta u druga; bila je to teorija "[[difuzija (antropologija)|difuzije]]." Druga strana je pak zagovarala da su različite grupe bile sposobne da nezavisno stvore slična vjerovanja i praktikovanja. Neki od ovih koji su zagovarali "nezavisno stvaranje," kao na primjer [[Lewis Henry Morgan]], još su pretpostavljaji da sličnosti znače da su različite društvene grupe prošle kroz iste faze [[kulturna evolucija|kulturne evolucije]].
 
23.119

izmjena