[[Holandija|Holandski]] [[lingvistika|lingvista]] [[Auguste Kerckhoff van Nieuwenhof]] je [[1883]] razvio [[teorem]] o šifrovanju poruka. Prema tom teoremu sigurnost poruke ''ne smije da ovisi o [[Algoritam|algoritmu]] šifriranja nego isključivo o držanju [[ključ]]a u tajnosti''.<ref name="GEHEIM"/> Sama metoda mora biti poznata da bi se ispitali eventualni nedostaci.
== Monoalfabetna supstitucija ==
Monoalfabetna supstitucija koristi samo jedan alfabet.<ref name="GEHEIM"/><ref name="PNS">[http://www.pns-berlin.de/crypt-mono.html Monoalfabetna supstitucija. Kurs kriptologije na njemačkoj gimnaziji u Berlinu ] učitano 16.01.2014 [[Njemački_jezikNjemački jezik|njem.]]</ref> Prva poznata metoda šifriranja na ovaj način datira iz vremena [[Rimska imperija|rimskog]] vojskovođe [[Julije Cezar]]a, po kojem je i dobila ime, a sastoji se u jednostavnoj supstituciji [[Latinica|latiničnih]] slova poruke pomicanjem za određeni broj mjesta u abecedi.<ref name="GEHEIM">[[Simon Singh]], GEHEIME BOTSCHAFTEN - Die Kunst der Verschlüsselung von der Antike bis in die Zeiten des Internet,Carl Hanser Verlag, München 1999 ISBN 3-446-19873-3 [[Njemački_jezikNjemački jezik|njem.]]</ref> U orginalnoj verziji, pomakom za tri mjesta unazad, šifra ''FDHVDU'' otkriva ime vlasnika ''Caesar''.
Budući da je u to vrijeme nepismenost među [[Varvari|varvarskim]] [[narod|narodima]]ima koji su napadali Rimsku imperiju bila veoma visoka, ova metoda je davala samo relativnu sigurnost.<ref name="GEHEIM"/>.
== Polialfabetna suptitucija ==
Kod polialfabetne suptitucije koristi se više alfabeta.<ref>[http://www.pns-berlin.de/crypt-poly.html Polialfabetna supstitucija. Kurs kriptologije na njemačkoj gimnaziji u Berlinu ] učitano 16.01.2014 [[Njemački_jezikNjemački jezik|njem.]]</ref> Prva šifra koja je ovu metodu koristila je bila [[Vigenereova šifra]]. [[Blaise de Vigenere]] je [[1523]] objavio ovu šifru koja je u to vrijeme bila bez premca.<ref name="GEHEIM"/>
