Razlika između verzija stranice "Banatsko Veliko Selo"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Kategorija:Kikinda uklonjena (uz pomoć HotCat-a)
m čišćenje, replaced: opšt → opć (11) using AWB
Red 3:
{{Preuređivanje}}
[[Datoteka:Bvselo.jpg|mini|desno|250px|Spomen kuća u Banatskom Velikom Selu]]
'''Banatsko Veliko Selo''' se nalazi u istočnom delu [[Kikinda|kikindske]] opštineopćine, na prostoru između Kikinde na zapadu i srpsko-rumunske granice na istoku. Posle odlaska Turaka ovi krajevi su opustošeni i naseobina u današnjem smislu nije bilo. Prema '"patentu" carice [[Marija Terezija, kraljica Ugarske|Marije Terezije]] od 25.11.1763. godine pravo naseljavanja u ovim krajevima imaju samo katolici. Godine 1770/71. doseljavaju se Francuzi iz francuske pokrajine Lotaringije i Nijemci iz jugozapadne Njemačke.
== Historija ==
Osnovali su tri sela koji se u navedenom izvoru pojavljuju kao: Seul Tour, Charleville i Saint Hubert (Hess, Heimatbuch, 22-23). Tokom XVIII vijeka ove naseobine su promenile nekoliko vlasnika. Francuzi su se vremenom asimilovali u Nijemce. Posle II sv. rata Nijemci su deportovani u Njemačku, a u ova mjesta su doseljene porodice iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Od tri nemačka sela formirano je jedno selo pod nazivom Veliko Selo, da bi se 1948. godine preimenovalo u Banatsko Veliko Selo da bi se naziv u većoj meri individualizovao. Nazivi nemačkih sela zadržani su kao nazivi današnjih rejona. Prema popisu iz 1991. godine u B.V.Selu je živelo 3134 stanovnika od čega su većina Srbi.
Red 16:
U dokumentima se sreću i druge forme ovog naziva: Šarlovin, Karolyliget, a 1922. godine se usvaja naziv Šarlevil (Marković, Imenik, 34). Borovszky, Torontal: Charleville i Karolyliget, 60.
{{Prebaciti|Kikinda}}
Opština Kikinda nalazi se u sjevernom dijelu srpskog Banata, grad Kikinda je udaljen od granice Srbije i Rumunije, 9  km od graničnog prijelaza kod Nakova. Kikinda je najveće gradsko naselje ovog dela Banata i predstavlja ne samo opštinskiopćinski centar već i centar severnog Banata. U okviru Vojvodine ona zauzima periferijski položaj. Zahvaljujući dobro razvijenoj saobraćajnoj mreži opštinaopćina je dosta dobro povezana sa svim ostalim delovima Banata i Vojvodine. Kikinda je nastala na mestu preko koga su još tokom srednjeg veka vodili važni kopneni putevi. Od Kikinde se razilaze putevi, zrakasto, u pravcu Segedina, Čanada, Arada, Temišvara, Zrenjanina itd. Položaj Kikinde došao je do izražaja kada je u drugoj polovini XIX i početkom XX veka Kikinda dobila nekoliko željezničkih pruga.
== Geografija ==
Rječica Galacka, koja protiče središnjim dijelom opštinskeopćinske teritorije, a i kroz samu Kikindu zbog plitkog korita nije podesna za vodeni saobraćaj. Njeno korito je produbljeno, prokopano i poslužilo je za deo Velikog kikindskog kanala. Kanal povezuje tok Zlatice sa sistemom DTD. Na ovaj način Kikinda je dobila i neku vrstu vodenog saobraćaja preko koga je opštinskaopćinska teritorija uključena u kanalski i rečni saobraćaj Banata i Vojvodine.
{{Prebaciti|Kikinda|do reljef}}
Teritorija kikindske opštineopćine ima izgled nepravilnog mnogougaonika. Prosječna širina zapad-istok je oko 25 &nbsp;km, a dužina sever-jug je oko 35 &nbsp;km. Kikindska opštinaopćina se graniči sa pet susednih opštinaopćina i R Rumunijom. Na severu i severozapadu je granica sa Čokom, na jugozapadu je granica prema opštiniopćini Novi Bečej, na jugu je granična linija sa opštinamaopćinama Zrenjanin i Žitište, na jugoistoku je Nova Crnja i na istoku i sjeveroistoku je granica prema R Rumuniji. Kikindska opštinaopćina ima površinu 782 &nbsp;km<sup>2</sup>, na kom prostoru je po popisu 1991. godine živjelo 69.709 stanovnika raznih nacionalnosti : 74 % Srba, 19 % Mađara, a ostali su pripadnici drugih nacionalnosti.
== Reljef ==
U reljefnom pogledu ovaj prostor je najravniji dio Banata. Pripada Pavliško-kikindskoj ravni. Po morfografskom kriterijumu osnovni tipovi reljefa su lesna terasa i aluvijalne ravni s depresijama. Po svojim prirodnim odlikama površine na lesnoj terasi i one u aluvijalnim ravnima tj. ritovima među sobom se bitno razlikuju. Te razlike su u vreme naseljavanja Kikinde bile još više izražene. Tako su ritovi predstavljali močvarne terene, izloženi čestim poplavama, te su im zato najniži delovi bili pod vodom. Nešto više i ocjeditije zemljište na lesnoj terasi je veoma plodno za zemljoradnju. Melioracionim radovima ritovi su pretvoreni u zemljište pogodno za obradu. Od tipova zemljišta zastupljeni su černozem sa svojim varijatetima, livadska crnica i slatina.
Red 30:
 
{{commonscat|Banatsko Veliko Selo}}
 
 
[[Kategorija:Naselja u Kikindi]]