Razlika između verzija stranice "Vjetroelektrana"

* vjetroelektrane su poželjan oblik [[obnovljiva energija|obnovljivog izvora energije]] nasuprot [[elektrana]]ma na [[fosilna goriva]], jer kemijskihemijski i biološki ne [[Zagađenje|zagađuju]] [[Prirodni okoliš|okoliš]];

Vjetropotencijal je najvažniji čimbenikfaktor za izbor položaja vjetroelektrane. To su zapravo karakteristike [[vjetar|vjetra]] na pojedinoj lokaciji. Najvažnija karakteristika je srednja godišnja [[brzina]] vjetra na određenoj visini iznad tla. Naime, vjetrogenerator se pokreće kada brzina vjetra poraste iznad otprilike 3 [[Metar u sekundi|m/s]]. Pri toj brzini proizvodnja [[električna energija|električne energije]] je vrlo mala. Porastom brzine, količina električne energije se povećava do maksimalne, koja se postiže na brzini vjetra od oko 12 m/s. Daljnjim porastom brzine vjetra količina proizvedene energije se više ne povećava. Kada brzina poraste preko 25 do 30 m/s, vjetroagregat se isključuje jer ne može podnijeti mehanička opterećenja koja uzrokuju tako velike brzine vjetra. Iz opisanog načina rada vjetrogeneratora možemo zaključiti da je za idealnu proizvodnju električne energije potrebna brzina vjetra od oko 12 m/s.

To je samo prvi korak u određivanju vjetropotencijala. Potrebno je potom razmotriti kako je brzina vjetra raspoređena tokom godine. Npr. u godišnjem prosjeku može biti sadržan velik broj sati s brzinom vjetra iznad 30 m/s ili ispod 3 m/s, što zapravo nije pogodno za iskorištavanje. Možemo zaključiti da je za energetsko iskorištavanje optimalan vjetar do srednje jakosti, bez velikih oscilacija, i koji ima što veću učestalost.

Zbog jake ovisnostizavisnosti prinosa energije (a samim time i [[ekonomija|ekonomske]] isplativosti) ood brzinibrzine vjetra (ovisnostzavisnost energije vjetra ood kubukuba brzine vjetra), potrebna su točnatačna [[mjerenje|mjerenja]] vjetra na samoj lokaciji. Mjerenja se obavljaju pomoću [[anemometar]]a koji su pričvršćeni na stupovestubove, približno na visini osi na kojoj će se nalaziti vjetroagregati (iako se zadnjih godina bilježi rast tzv. udaljenih mjerenja pomoću LIDAR-a). Obično treba postaviti više stupovastubova na lokaciji u vremenu od barem 6 mjeseci, a preporučapreporučava se da to vrijeme mjerenja bude nekoliko godina. Brzina vjetra je osnovni čimbenikfaktor od kojegakojeg se kreće pri [[projekt]]iranju svih vjetroagregata koji će se nalaziti na lokaciji, njihovog broja i prostornog razmještaja. Brzina vjetra također služi kao polazna točkatačka za sve proračune o ekonomskoj isplativosti i proizvodnji energije. Osjetljivost doprinosa energije o brzini vjetra ovisizavisi i ood brzinibrzine samog vjetra. Zbog toga je posebno važno točnotačno mjeriti brzine vjetra na lokacijama gdje je ta brzina manja.

Srednja brzina vjetra na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u obalnom i otočnom pojasu kreće se od 3 do 6 m/s. U godišnjem hodu najveća srednja brzina vjetra javlja se u siječnjujanuaru ili veljačifebruaru. To su ujedno mjeseci s najviše [[bura|bure]]. [[Jugo]] u jadranskim [[ciklona]]ma može znatno povisiti srednju brzinu vjetra u rano proljeće ili kasnu jesen. Srednja je brzina vjetra najmanja u srpnjujulu i kolovozuaugustu, kad je i vrijeme najstabilnije. U blizini obale pojavljuje se vjetar jačine 6 ili više bofora ([[Beaufortova ljestvica]]) do 40 dana godišnje. Vjetar iznad 8 Bf, mnogo je rjeđi. Kako Jadran ne obiluje jakim i olujnim vjetrom, pogodan je za iskorištavanje energije vjetra. Tome u prilog govori i činjenica što se određeni smjerovi vjetra često javljaju i dugo traju. Najčešći vjetrovi su bura i jugo. Ti vjetrovi koji se po smjeru razlikuju za 90 stupnjevastepeni, pušu tokom cijele godine. OsobitoNaročito su učestali u hladnijem dijelu godine, kad su im i brzine veće. Potencijal ova dva najzastupljenija vjetra u Hrvatskoj nije moguće u potpunosti iskoristiti. Naime, vjetrovi ovakvog tipa vrlo često imaju jake udare (preko 100 [[Kilometar na sat|km/h]]) i velike oscilacije u brzini što ne samo da nije moguće iskoristiti za proizvodnju električne energije, nego i dodatno povećava zahtjeve na mehaničku stabilnost vjetroturbina. Zato se biraju lokacije na kojima bura i jugo rijetko dosežu orkansku snagu. Nažalost, atlasAtlas vjetra u Hrvatskoj ne postoji, kao ni karte vjetra. Stoga se za određivanja položaja vjetroelektrana uglavnom dogovaraju posebna mjerenja.