Razlika između verzija stranice "Hermann Bollé"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 30:
'''Hermann Bollé''' ([[Köln]], [[18. septembar]] [[1845]]. – [[Zagreb]], [[17. juli]] [[1926]].), bio je austrijski [[arhitekt]].
==Biografija==
Nakon završene graditeljske obrtne škole, stupa u atelijer arhitekta H. Wiethasea, gdje se bavio nacrtima [[Crkva|crkava]] i crkvene opreme. Od 1872. studirao je [[arhitektura|arhitekturu]] na [[Bečka Akademija|bečkoj Akademiji]] i istovremeno radio u atelijeru poznatog [[Austrija|austrijskog]] arhitekta [[Friedrich von Schmidt|Friedricha von Schmidta]].
===Boravak u Hrvatskoj===
Godine 1875-76. boravio je u [[Italija|Italiji]] gdje je upoznao biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] i [[Iso Kršnjavi|Isu
Iste godine kada dolazi prvi puta u Đakovo započinje s nadziranjem restauracije zagrebačke crkve Sv. Marka po Schmidtovim planovima koji mu povjerava gradnju zgrade Akademije i obnovu [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]], pa se Bollé 1878. za stalno nastanjuje u [[Zagreb]]u. Odmah dobiva narudžbe s raznih strana te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-kulturnu i pedagošku djelatnost.
U historijskim stilovima restaurirao je i izgradio je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] brojne objekte (zgrade [[Muzej za umjetnost i obrt|Muzeja za umjetnost i obrt]] i Obrtne škole; kompleks groblja [[Mirogoj]] u Zagrebu). U duhu romantizma obnavlja i restaurira hodočasnički kompleks u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]], [[Zagrebačka katedrala|katedralu]] i nadbiskupski dvor, te više [[Kaptol (Zagreb)|Kaptol]]skih kurija u Zagrebu. Po njegovim nacrtima izvedeni su i detalji zagrebačke urbane opreme, a učestvovao je u svim važnim pitanjima urbanističkog oblikovanja Zagreba. Gotovo je nepregledan broj njegovih ostvarenja i projekata na području primijenjenih umjetnosti, od namještaja, do pozorišnih kostima i inscenacija, [[vitraj]]a, nakita, posuđa, svjetiljaka i dr.
Opsežna je Bolléova društveno-kulturna i pedagoška djelatnost. Bio je aktivan član Društva umjetnosti, jedan je od osnivača i direktora Muzeja za umjetnost i obrt, te Obrtne škole u čijem okviru je osnovao i Graditeljsku školu, koju je i vodio pune 32 godine. S učenicima i nastavnicima učestvovao je na velikim izložbama u svijetu ([[Trst]] [[1882]]., [[Budimpešta]] [[1885]]. i [[1886]]., [[Pariz]] [[1900]].) dobivši više vrijednih priznanja i odlikovanja.
== Radovi ==
Line 47 ⟶ 49:
[[Datoteka:St. Peter's Cathedral, Dakovo.jpg|mini|Đakovačka katedrala]]
[[Datoteka:Križevačka katedrala 1.jpg|mini|Križevačka katedrala]]
[[Datoteka:Meteoroloski stup, Zrinjevac.jpg|mini|Meteorološki
====Zagreb====
* [[zgrada palače HAZU]];
Line 54 ⟶ 57:
* kurija u Novoj vesi 5 (1880-82.)
* sjemenišna kapela na Kaptolu (od 1880.)
*
* evangelička crkva i općina (1882.- 1887.)
* zgrada [[Muzej za umjetnost i obrt|Muzeja za umjetnost i obrt]] i Obrtne škole (1882.-1892.)
Line 87 ⟶ 90:
* vincilirska kuća na imanju Odescalchija u Višnjevcima u Srijemu (1903.)
* grobna kapelica Đurišić u Rumi (1910.)
* župna crkva i dvor u Čalmi u Srijemu (1914., srušeno u
* grobna kapelica Taschner u Rumi (oko 1923).
| |||