Razlika između verzija stranice "Judaizam"

'''Judaizam''' je [[religija]] koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog [[bog]]a, oca svih ljudi. Ovaj bog predstavlja sveukupnost moralnih savršenstava i od ljudi zahtijeva ljubav i pravednost. Ime ovog boga zbog svetosti nije dozvoljeno izgovarati. Judaistička [[religioznost]] temeljizasniva se una poslušnosti prema “božanskom zakonu”. Ovaj zakon sadržan je u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]], odnosno u hebrejskoj Bibliji. Stari zavjet je sintetiziran rukopis od 24 knjige. Pisan je na [[hebrejski|hebrejskom]] i djelimično na [[aramejski|aramejskom]] jeziku. Govori o historiji, idejama i društvenim borbama judinog naroda. Ujedno to je i zbirka vjerskih i pravnih propisa, kao i starih mitova koje su [[Judeja|Judeji]] preuzeli od drugih naroda istoka. Stari zavjet se dijeli na tri osnovne grupe:

# Spisi (Psalmi, Knjiga o Jovu, Priče Salomonove, Prva i Druga knjiga dnevnika, Jezdrijina i Nemijina knjiga, Knjiga o Ruti, Pjesma nad pjesmama, Knjiga propovjednika, Plač Jeremijin, Knjiga proroka Danijela). Mnogi istraživači smatraju da je Stari zavjet prethodna faza u razvoju kšćanskekršćanske religije koja je izložena u Novom zavjetu.

Osnivač hebrejske religije je [[Mojsije]] (hebrejski Moše, oko [[1225. p. n. e.]]). Praktično jedini izvor za upoznavanje Mojsijevog života, rada i učenja je Biblija, odnosno Stari zavjet. Mojsije je bio hebrejski vođa i zakonodavac koji je narod oslobodio egipatskog ropstva i na gori [[Sinaj]]u dao im dvije tablice koji su postali temelj hebrejske religije. Mojsije zauzima prvo mjesto među osnivačima religija, pošto njemu u prilog ide kronološkohronološko prvenstvo: [[Zaratustra]], [[Buda]], [[Konfučije]], [[Isus]] i [[Muhammed]] pojavili su se tek mnogo vijekova poslije njega. Prema Bibliji, Mojsije je čuvajući stoku na božjoj planini [[Horeb]] vidio boga (Jahve) koji mu je dao moć da vrši čudesna djela i povjerio mu misiju - da se vrati svojim plemenima i oslobodi ih od ropstva.

'''Tora''' je, slobodno prevedeno, Zakon. Židovstvo doživljava Toru kao Božju riječ i kao samu božju pojavnost. Tora, kao osnovna knjiga cijelog židovstva, je pravilnik privatnog, društvenog, političkog i vjerskog života Židova. Ona je i više od toga. Zapravo, to je savršen nacrt svijeta, jer svijet koji je stvoren prema načelima Tore bi trebao biti i uređen prema istim načelima. Sastoji se od petoknjižja: Knjiga nastanka, Knjiga brojeva, Levitski zakoni, Knjiga izlaska i Ponovljeni zakoni.

'''Zohar''' je najpoznatija kabalistička knjiga. (Riječ kabala hebrejskog je hebrejskog porijekla i ona znači primati).

Kabala je tajna nauka drevnih Hebreja. NjeziniNjeni tekstovi razvijaju poseban način mišljenja, poseban način gledanja, poseban način doživljavanja. Gotovo kao da se uči novi jezik, nova metoda razmišljanja.

* [[Roš ha-Šana]] - Nova godina - obljetnicagodišnjica stvaranja svijeta,

* [[Jom Kipur]] - dan pomirbepomirenja i pokajanja,

Zemlja koju je Bog obećao Abrahamu (Kanaan) i dao je u vječni posjed kasnije je poznata pod imenom Izrael (Erec Israel). Ona je za sve Židove od posebnog značenja i u razdobljimaperiodima najvećeg raseljavanja i progona njihove misli neprekidno se vraćaju k njoj i svetom gradu [[Jerusalem]]u (Jerušalajim). Tako su nakon dugih godina progonstva Židovi shvatili da će kao vjerska manjina prestati trpjeti samo ako budu ponovo mogli živjeti u svojoj vlastitoj zemlji. Iz tih shvaćanjashvatanja i želja rodio se [[cionizam]], čijom je zaslugom i uspostavljena država Izrael. Godine [[1942]]. cionistički pokret usvaja tzv. Baltimorski program, koji poziva na uspostavu židovske države u Britanskom mandatu Palestini. Država Izrael uspostavljena je [[14. maj]]a [[1948]]. odlukom Generalne skupštine ([[UN]]).

Judaizam kao religija i kao pripadnost jednom narodu je nedjeljivo. To je jedinstven identitet ako Židov želi biti i ostati Židov. To i razlikuje židovstvo bitno od drugih religija. Židov ne može biti član niti jedne druge vjerske zajednice, a da pritom ostane Židov, i niti pripadnici drugih naroda mogu biti židovske vjere, oni mogu preobraćenjem postati Židovi i članovi židovske vjerske zajednice. Savremeni judaizam dijeli se na tri osnovna smjera: ortodoksni, konzervativni i reformni. Odnos Židova prema vjeri regulira ''HALAHAHalaha'', koja je skup vjerskih propisa i pravila koje čine vjerski zakonik. [[Kašrut]] (כשרות) je čuvanje posvećenosti, odnosi se na poštivanje čistoće hrane, ne samo u higijenskom smislu nego i prema propisima o dozvoljenoj i zabranjenoj hrani. [[B'rahot]] (blagoslovi) su važan dio svakodnevnih obreda. Oni su suština judaizma u njegovoj svakodnevnoj primjeni. Slave StvarateljaStvoritelja svih dobara i time su osnovni motiv judaizma. Ima više vrsta blagoslova, ali svi počinju blagoslovom Božjeg postojanja i djelovanja: ''BARUHBaruh, ATAata ADONAIAdonai ELOHEINUeloheinu MELEHmeleh HAha'OLAMolam''... (Blagoslovljen si Ti, Gospodine Bože naš, kralju Svemira...)

Danas na svijetu ima između 15 i 16 miliona pripadnika ove religije. Veliki dio ih živi u [[SAD]]-u, oko pet miliona živi u Izraelu, a ostatak u svim zemljama svijeta (mahsuznaročito Francuskoj i Rusiji). Njihovi običaji, njihov način života, čak i izgovor hebrejskog jezika mogu se razlikovati, ali Židovi su jedan narod ujedinjen zajedničkim precima; patrijasima Abrahamom, Izakom (Yitzhak) i Jakovom (Jaakov).

Prema podacima iz [[1991]]. godine u svijetu ima 17.865.000 pripadnika hebrejske religije. Država židova je [[Izrael]].