Razlika između verzija stranice "Interakcija gena"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Izvori
Red 1:
{{Nedostaju_izvori}}
'''Interakcija gena''' podrazumijeva međudjejstvo dva ili više [[gen]]a u realizaciji sinteze jednog i/ili više strukturnih ili enzimskih [[proteini|proteina]]. Priroda te interakcije bitno zavisi od broja involviranih gena i funkcionalnih relacija među njihovim [[aleli]]ma. Metodološki razlozi sugeriraju potrebu distinkcije dva oblika ovog pojma: ''interakcija alelnih gena'' i ''interakcija nealelnih gena''.
==Interakcija alelnih gena==
'''Interakcija alelnih gena''' (''[[alela]]'', alelogena'') se ispoljava u ti osnovcna oblika.<ref>Krebs J. E., Goldstein E. S., Kilpatrick S., T. (2014): Lewin's Genes XI. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.</ref><ref>Lawrence E. (1999): Henderson's Dictionary of biological terms. Longman Group Ltd., London, ISBN 0-582-22708-9.</ref>
 
*'''''Dominantnost – recesivnost''''' (''A''<sub>1</sub> > ''A''<sub>2</sub>) rezultira pojavom da [[heterozigot]]i (''A''<sub>1</sub>''A''<sub>2</sub>) imaju istovjetan [[fenotip]] kao i dominantni [[homozigot]]i (''A''<sub>1</sub>''A''<sub>1</sub>), odnosno da se fenotipski ispoljava funkcija samo jednog – [[dominantan|dominantnog]] alela (''A''<sub>1</sub>), dok su fenotipski efekti drugog (''A''<sub>2</sub>) u recesiji (prikriveni), tj. nezamjetljivi. Mogući fenotipski efekti [[recesivan|recesivnog]] alela su “maskirani” i ispoljavaju se samo u njegovom homozigotnom stanju (''A''<sub>2</sub>''A''<sub>2</sub>). Pritom je ovaj oblik interakcije najčešće posljedica djelimičnog ili potpunog gubitka sposobnosti recesivnog alela da kodiranje sinteze specifičnog produkta dovede do njenog finalnog oblika (koji je karakterističan za funkciju izvornog – "divljeg tipa" alela).
Line 41 ⟶ 40:
*''modificirajuća interakcija recesivnog supresora'' – 13 (9''AB'' + 3''Ab'' + 1ab) : 3 (''aB'');
*''adicija efekata dominantnih gena'' – 9 (''AB'') : 6 (3''Ab'' + 3''aB'') : 1 (''ab'');
*''duplikacija lokusa'' (uz obostrano prisustvo dominantnih gena) – 15 (9''AB'' + 3''Ab'' + 3aB) : 1 (''ab'').<ref>King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-50944-1-7; ISBN 0-19-509442-5.</ref><ref>Alberts B. et al. (1983): Molecular biology of the cell. Garland Publishing, Inc., New York & London, ISBN 0-8240-7283-9.</ref>
=== Kvantitativna svojstva ===
Fenotipska ekspresija nasljedne komponente ukupne varijacije određenog kvantitativnog svojstva determinirana je djelovanjem više gena (''poligena'' – ''poligensko nasljeđivanje''). Osnovni oblik interakcije nealelnih gena u odgovarajućoj poligenskoj seriji je adicija pojedinačih – obično malih – efekata alelnih varijanti uključenih lokusa. Ova konstatacija se podjednako odnosi na genetičku kontrolu tipičnih kvantitativnih svojstava kao i na količinske odrednice karaktera u kojima određeni kvantiteti (ili njihove kombinacije) prelaze u (konvencionalne) kvalitete, tj. na tzv. pražna ("''threshold''") kvalitativna svojstva. Međutim, treba istaknuti da se u svim varijantama svojih aplikacija poligenska teorija bavi nasljednom determinacijom metričkih i merističkih karaktera. U literaturi se relativno često susreću primjeri koji u poligenske osobine svrstavaju sve komponente individualnog fenotipa kontrolisane genetičkim determinatorima sa dva ili više lokusa. Ta činjenica zahtijeva nešto konkretnije razmatranje problema prepokrivanja pojmova (i pojava) oligogenskog i poligenskog nasljeđivanja. Teorijski gledano, poligenska serija može da sadrži od dva lokusa do (gotovo) beskonačno mnogo gena. S druge strane, pod oligogenskim nasljeđivanjem se podrazumijeva pojava genetičke kontrole pojedinih fenotipskih svojstava malim brojem genskih lokusa, uz obavezno prisustvo “major” gena u [[oligogensko nasljeđivanje|oligogenskom bloku]]. Pošto je uticaj negenetičkih činilaca i “minor” gena iz odgovarajuće serije na fenotipsko ispoljavanje ovakvih osobina gotovo beznačajan, one se obično tretiraju kao [[monogensko nasljeđivanje|monogenske]].<ref>Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 30551-9.</ref>
 
== Reference ==