Razlika između verzija stranice "Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
mNo edit summary
Red 11:
*''Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije'' (NOV i POJ) - od novembra 1942. do marta 1945.
 
Narodnooslobodilačkom vojskom je rukovodio [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovni štab]], a za njezinenjene pripadnike koristio se neformalni naziv -'''partizani'''. Iako je bila jedna od najjačih vojnih formacija, koja se borila protiv [[Sile Osovine|sila Osovina]] na [[Balkanski poluotokBalkan|Balkanu]] tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], od strane [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]] je bila priznata i pomognuta tek u ljeto [[1943]]. godine.
 
== Osnivanje ==
[[Partizanski odredi|Partizanske odrede]] je formirala i predvodila [[Komunistička partija Jugoslavije]] (KPJ) na čelu sa [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]]. KPJ je počela da se priprema za borbu (i dolazak na vlast) odmah nakon [[Aprilski rat|invazije sila Osovine]] aprila 1941. Istaknuti partijski funkcioneri su postali vojni rukovoditeljirukovodioci sa zadatkom da formiraju partizanske odrede.
 
Kratkotrajni [[Aprilski rat]], komadanje Jugoslavije, stvaranje [[NDH]] i ostalih kvinslinških tvorevina, teror okupatora i ostalih kolaboracionista stvorili su raspoloženje kod jugoslavenskih naroda, da se okupatoru treba suprotstaviti. Politbiro CK KPJ je 4. maja 1941. godine donio odluku o početku oružane borbe. Ova odluka je inspirirana ulaskom [[SSSR]]-a u rat protiv [[Njemačka|Njemačke]] i angažiranjem glavnih [[Hitler]]ovih snaga na [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočnom frontu]], kao i pozivom [[Kominterna|Kominterne]] svim porobljenim narodima EuropeEvrope da se uključe u rat protiv sila Osovine, kao najvećeg zla čovječanstva.
 
Prva partizanska jedinica je bio [[Sisački partizanski odred]], službeno osnovan blizu [[Sisak|Siska]] 22. juna [[1941]]. Ipak, razne vojne organizacije s više ili manje veze sa KPJ su bile uključene u razna pružanja otpora silama osovine koji su izbili u područjima Jugoslavije, nakon početka [[Operacija Barbarosa|operacije Barbarosa]]. U Beogradu je osnovan Glavni stožer partizanskih odreda Jugoslavije, a KPJ je službeno odlučila pokrenuti oružani ustanak 4. jula [[1941]], danom koji se kasnije slavio kao [[Dan borca]] - državni praznik SFRJ. 7. jula 1941, [[Valjevski partizanski odred]] je izvršio akciju u selu Bela Crkva u [[Rađevina|Rađevini]]. Taj dan se nakon oslobođenja slavio kao [[Dan ustanka u Srbiji]].
Red 48:
Politički, najvažnije odluke su donesene 29. novembra [[1943]]. na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|zasjedanju]] [[AVNOJ]]-a u bosanskom gradiću [[Jajce|Jajcu]], kada je zabranjen povratak kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]] u Jugoslaviju, osnovana privremena vlada, Tito proglašen za maršala i predsjednika Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, te zacrtana budućnost Jugoslavije kao države sastavljene od federalnih republika.
{{Preuređivanje}}
Sa savezničkom zračnom podrškom i uz pomoć [[Crvena armija|Crvene armije]], u drugoj polovicipolovini 1944. partizani su preusmjerili pozornostpažnju na Srbiju, u kojoj je bilo relativno malo borbi od pada [[Užička republika|Užičke republike]]. 20. oktobra [[1944]]. partizani i [[Crvena armija]] su oslobodili [[Beograd]] u zajedničkoj [[Beogradska operacija|operaciji]]. Krajem 1944. partizani su kontrolirali cijelu istočnu polovicupolovinu Jugoslavije - Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru, kao i [[dalmacija|dalmatinsku]] obalu.
 
Godine 1945, partizani, koji su sada brojali 800.000 ljudi, su porazili [[Wehrmacht]] i ustaše, probivši [[Sremski front]] krajem zime, zauzevši [[Sarajevo]] početkom aprila, ostatak Hrvatske i Slovenije do polovicesredine maja. Nakon zauzimanja [[Rijeka (grad)|Rijeke]] i [[Istra|Istre]], koje su prije rata pripadale Italiji, partizani su ušli u [[Trst]] dan prije Saveznika.
 
==Zakletva==
Red 65:
| bgcolor=#C0C0C0 colspan=1 | <center> Tekst partizanske zakletve, objavljen maja [[1943]]. u [[Bilten Vrhovnog štaba NOVJ|Biltenu]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOV i PO Jugoslavije]] </center>
|-
|''Ja'' '''ime i prezime''' ''zaklinjem se čašću svog naroda da ću u redovima narodnooslobodilačke vojske vjerno služiti svom narodu, boreći se protiv okupatora i domaćih izdajnika - neprijatelja narodne slobode i narodnih prava. PrisežemZaklinjem da ću disciplinirano i svjesno vršiti svoje dužnosti i izvršavati naredbe svojih pretpostavljenih. Kunem se da neću ispustiti oružje iz svojih ruku dok naša zemlja ne bude očišćena od okupatora i dok narodu ne budu osigurana sva njegova prava i sloboda. Spreman sam primiti svaku kaznu zbog prekršaja ove moje zakletve. [[Smrt fašizmu - sloboda narodu]]''
|-
| bgcolor=#F5F5DC colspan=2 | <center>'''Na slici desno''' - Spomenik "Poziv na ustanak", rad kipara [[Vojin Bakić|Vojina Bakića]], koji se nalazi ispred [[Muzej 4. juli|Muzeja "4. jula "]] u [[Beograd]]u </center>