Razlika između verzija stranice "Justinijan I"

Nećak je i nasljednik cara [[Justin I|Justina I]]. Došavši na prijestolje, težio je uspostaviti nekadašnje jedinstvo [[Rimska imperija|Rimskog Carstvacarstva]], kojemukojem će središte biti [[Carigrad]]. Za ostvarenje togatog cilja izabrao je dvojicu sposobnih vojskovođa, [[Belizar]]a i [[Narzes]]a, kao i pravnika [[Tribonijan]]a.

[[6. vijek]] donosi prekretnicu u razvitku [[Bizant]]a. Kad je 527. godine stupio na carsko prijestolje, Justinijan I naslijedio je administracijski sređeno i upravno organizirano Carstvocarstvo, jaku vojnu silu i prepunu državnu blagajnu. To će mu omogućiti da pokrene tzv. "Bizantsku ili Justinijanovu rekonkvistu" u kojoj je do 565. godine, tj. do godine svoje smrti uspio srušiti dvije [[Barbari|barbarske]] države ([[Vandali|Vandalsku]], [[Ostrogoti|Ostrogotsku]]) te proširiti bizantsku vlast na cijeli Ilirik, [[Italija|Italiju]], Sjevernu [[Afrika|Afriku]] i jugoistok [[Španija|Španije]]. Ove uspjehe mogao je zahvaliti svojim sposobnim generalima [[Belizar]]u, Mundusu i Narzesu.

Osvajački su napori iscrpili su snage zemlje i oslabili njezinenjene pozicije na Istokuistoku, te se Justinijan obvezujeobavezuje na plaćanje danka [[Perzija]]ncima, a te nevolje uvećale su i provale [[Slaveni|Slavena]] na bizantsko područje.

Osim sposobnih generala svakako je važno spomenuti i Justinijanovu ženu caricu [[Teodora (bizantska carica)|Teodoru]], kojoj Justinijan može zahvaliti većinu uspjeha koje je postigao za vrijeme svog carevanja. Kao Justinijanova suvladarica, Teodora se aktivno bavila politikom carstva, a posebno se kao dostojan suvladar pokazala kad je ugušila pobunu "Nika" [[532.]] godine.

Došlo je do strahovitog pokolja u kojem je u jedno poslijepodne oko 5000050.000 stanovnika izgubilo život. Ovim činom obranjenaodbranjena je carska vlast Justinijana I i njegove carice Teodore zahvaljujući upravo njezinojnjenoj hladnokrvnosti i odlučnosti.

U toj pobuni je, među ostalim, bila uništena i stara crkva Svete Mudrosti ([[Hagia Sophia|Hagia Sofia]]), pa su se Justinijan i Teodora dali u gradnju nove bazilike, svojom veličinom dostojne središta Carstvacarstva.

Osim graditeljske djelatnosti, važno je spomenuti i Justinijanovu zakonodavno-pravnu djelatnost. On se uz pomoć svojih saradnika Trebonijana i gradskog prefekta Ivana Kapadokijskog upustio u kodifikaciju [[Rimsko pravo|rimskog prava]]. Tako su izdana četiri važna pravna djela: ''Institutiones'', ''Digesta'' ili ''Pandekta'', Justinijanov kodeks i ''Novellae''. Zbornik ovih djela sačinjava ''Corpus Iuris Civilis'' – zbornik rimskog prava.