Razlika između verzija stranice "Franjevačka klasična gimnazija u Visokom"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
oznaka: gettingstarted edit
mNo edit summary
Red 1:
[[SlikaDatoteka:Franjevacki samostan Vsioko1.jpg|mini|Desno|Zgrada franjevačke klasične gimnazije u Visokom]]
[[SlikaDatoteka:Franjevacki samostan Visoko2.jpg|mini|Desno|Zgrada franjevačke klasične gimnazije u Visokom]]
[[SlikaDatoteka:Franjevacki samostan Visoko3.jpg|mini|Desno|Ulaz u zgradu]]
 
'''Franjevačka klasična gimnazija u Visokom''' počela je sa radom 1900. godina kada je preseljena iz [[Guča Gora|Guče Gore]]. Do tada je u Gučoj Gori radila kao škola sa pet razreda dok je sa dolaskom u [[Visoko]] otvoren i šesti razred.<ref>[http://www.fkg.edu.ba/ Zvanična web stranica Franjevačke klasične gimnazije u Visokom]</ref> Ova ustanova predstavlja najznačajniju kulturno-prosvjetnu ustanovu Hrvata u Visokom i smještena je u [[Samostan Sv. Bonaventure|samostanu Sv. Bonaventure]].
 
Line 8 ⟶ 7:
Visočki samostan je razoren za vrijeme velikih progona kršćana 1521. i 1524. godine, ali je opet obnovljen. Za bečkog rata franjevci ga napuštaju 1688. godine, a 1697. posljednji fratri sa svim katolicima iz Visokog pridružuju se [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]], koji je s austrijskom vojskom prodro do Sarajeva, te se sele u Slavoniju. To je bio najveći egzodus Hrvata iz Bosne. I od tada u Visokom nema katolika ili ih u novije vrijeme ima tek malo. [[Franjevci]] su se vratili u Visoko 1899.-1900. u novu zgradu gimnazije i u samostan. Od tada djeluje Franjevačka klasična gimnazija, koja i danas uživa pravo javnosti. <ref>[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/visoko.htm Tekst o Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji]</ref>
 
Zgradu gimnazije projektovao je projektirao i graditeljskegrađevinske radove vodio [[Ivan Holz]]. Gradnja je koštala 63.000 forinti. Ta je svota osigurana prodajom franjevačkog gostinjca u Carigradu (26.000 forinti), prilozima samostana i župa (26.000 forinti), te darovima dobročinitelja. Tada je zgrada imala oblik velikog uglastog slova J. Zgrada je 1913. proširena po nacrtu Franje Holza. Kasnije je više puta proširivana: 1934, 1953, 1959. i 1968. godine. Temeljito je renovirana god. 1985-88, a tada su izgrađene i nova kotlovnica, nova zgrada za radionice, gostinjske sobe i garaže, novi stanovi za časne sestre, te dvije gospodarskeprivredne zgrade - sve po projektu V. Grabovca.
 
Gimnazija je u novoj zgradi u Visokom započela kao šestorazredna. Školske godine 1913/14. uvodi se sedmi, a 1914/15. i osmi razred. Pravo javnosti stječe 1924. godine. U [[SFRJ|socijalističkoj Jugoslaviji]] gimnaziji je nakratko onemogućeno djelovanje, da bi 1947. gimnazija dobila dopuštenje ali uz mnoga ograničenja. [[JNA]] je najveći dio zgrade franjevačkog samostana i gimnazije preuzela u svoj posjed, dok je samo južni dio zgrade ostao u posjedu franjevaca. Objekat je služio kao kasarna Jugoslovenske Narodne Armije, a nakon rata u BiH i Armije BiH. Odlukom Vlade Federacije 19. oktobra 2005. današnja Komanda u kasarni u površini 3225 m<sup>2</sup> i dio zemljišta površine 4100 m<sup>2</sup> su nakon više od 60 godina vraćeni na korištenje Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji.<ref>[http://www.bosnasrebrena.ba/v2010/samostani-i-zupe/visoko.html Visoko - Samostan sv. Bonaventure]</ref>
Line 14 ⟶ 13:
==Direktori Gimnazije==
 
Direktori Gimnazije od njezinanjenog utemeljenjaosnivanja su franjevci:
* fra [[Grgo Martić]] (1882-84)
* fra [[Mirko Barać]] (1884-1886. i 1888-1892)