Razlika između verzija stranice "Rasizam"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 4:
 
== Izvori, priroda i posljedice rasizma ==
Rasizam je kvazi[[nauka|naučna]] teorija vrijednosne segregacije ljudskih skupina prema kojoj njihova psihobiološka svojstva odlučujuće određuju i ukupne [[bioantropologija|bioantropološke]] potencijale, sociokulturni razvoj i [[Historija|historijsku]] ulogu. Počiva na pogrešnim ili pogrešno interpretiranim [[Genetika|genetičkim]], sociobiološkim, [[selekcija|selekcijskim]] i drugim pretpostavkama – tendenciozne i ideologizirane – grupne diskriminacije.<ref>Gallagher C. A. (1999): Rethinking to color line - Readings in race and ethnicity. Mayfield Publishing Company, London, Toronto, ISBN o0-7674-o268-5.</ref>Tu “[[Nauka|naučnu]]” besmislicu produbljuje apsolutnim poistovjećivanjem grupnih i individualnih [[osobina|osobinâ]]. Prema [[Rasisti|rasistima]], svaki pripadnik (njihove sopstvene!) “superiorne” skupine je u svim elementima svog [[Bioantropologija|bioantropološkog]] i sociokulturnog bića nadmoćno vredniji od bilo kog člana podređene (“inferiorne”) grupe. Traženjem neutemeljenih veza između bioloških (genetičkih) i kulturnih grupnih svojstava, posebno u oblasti [[Inteligencija|inteligencije]], [[Ponašanje|ponašanja]], općih [[Mentalne sposobnosti|mentalnih sposobnosti]] i [[Karakter ličnosti|karaktera ličnosti]], oni “rasnoj superiornosti” daju značenje i urođene i nepromjenljive vrijednosti.<ref>Hiernaux J. (1969): Égalité ou inégalité des races? Editions Hachette, Paris.</ref><ref>Back L., Solomos J., Eds (2002): Theories of race and racism: A Reader. Taylor & Francis, New York, ISBN 020300597X;ISBN 9780203005972.</ref>
 
Izvorni uzroci “[[rasna diskriminacija|rasne diskriminacije]]” su primarno društvene i ekonomske prirode, a njeni suštinski ciljevi su u svestranoj eksploataciji potlačenih skupina. Njena žrtva mogu biti i tzv. “društvene rase”, koje imaju veoma malo zajedničkog sa bioantropološkim smislom međugrupnih razlika. Tako “društvena rasa” može biti definirana kulturnim, religijskim, ekonomskim ili bilo kojim drugim osobenostima koje joj daju prepoznatljiva grupna obilježja. U takvim slučajevima, rasizam primjenjuje obrnutu logiku sopstvenih izvornih načela: prema lažnoj postavci da su kulturne karakteristike posljedica djelovanja nasljednih bioloških činilaca i ispoljavanja određenih sociokulturnih posebnosti diskriminirane grupe izvodi se zaključak o njenoj zasebnoj “rasnoj” pripadnosti.<ref>Boaz N. T., Almquist A. J. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, Upper Saddle River, New Yersey, ISBN 0-13-080793-1.</ref>