|
'''Boj na Večićkom polju''' je samo jedan od zanemarenih događaja u historiji [[Bosna|Bosne]]. Prateći kontekstualne izvore, može se pouzdano datirati u period između pada države [[Bosna|Bosne]] ([[1463.]]) i definitivnog pada administrativnog centra Vrbanjske doline (grad Kotor, [[1519.]]) pod [[Osmanlije|Osmanlijsku]] upravu. Sa visokom vjerovatnoćom se može pretpostaviti da je to bila posljednja bitka za odbranu Kotora. S tim u vezi postavlja se i pitanje da li je "Bosna šaptom pala" ubistvom svog posljednjeg kralja ili nakon konačne kapitulacije njene vojske.
== Geografija ==
Večićko polje je relativno prostrana i plodna zaravan na riječnim nanosima pri ušću [[Cvrcka|Cvrcke]] u [[Vrbanja (rijeka u BiH)|Vrbanju]], na nadmorskoj visini oko 320 m.<ref>http://www.geographic.org/geographic_names/name.phpuni=345797&fid=612&c=bosnia_and_herzegovina</ref>Centralni dio polja je oko [[Večići|Večića]]. Uokviruju ga Vrbanja, Cvrcka i sjeveroistočne padine [[Čemernica|Čemernice]], tj. njhovih uzvisina: Brižine (373 m n/v), u vijencu Klinića brda (650 m n/v) i Bajrića brdo (460 m n/v) na padini Doca. Uzvodno, uz Vrbanju, nastavlja se u usku dolinsku livadu Vrhpolja koje odvaja Jelički potok (koji se ulijeva u Vrbanju). Na pomenutom podbrđu su naseljena mjesta [[Večići]], Vukovići , Draguljići i Marjenovići.<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref><ref>http://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ</ref><ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Kotor Varoš (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref>
== Historija ==
[[Večićko polje]] je oduvijek imalo egzistencijalni značaj za lokalno stanovništvo. Najprije je bilo izvor osnovnih prihoda od poljoprivrede i ostalih djelatnosti lokalnog stanovništva koje se mogu razvijati na plodnim riječnim nanosima. U davnoj i nedavnoj prošlosti bilo je značajno i za opstanak država [[Bosna|Bosne]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
U davnoj prošlosti, Večićko polje je bilo poprište velike bitke za odbranu Bosne od najezde [[Osmanlije|Osmanlija]]. Tada su se oko Mlâvâ, plićaka i gaza na Vrbanji (između Večića i Vrbanjaca) sukobila koji osmanlijska vojska sa braniteljima Bosne – probosanskm snagama iz gotovo cijele tadašnje države, nakon povlačenja pred nadmoćnim neprijateljem. Prema historijskom kontekstu, to je bilo oko [[1463.]], tj. pada [[Bosna|Bosne]] pod osmanlijsku okupaciju, u borbabama za odbranu srednjevjekovne utvrde Kotor. Zahvaljujući tome, ovaj grad (današnji Kotor-Varoš) je pao tek 56 godina nakon toga.<ref>Malcolm N. (1996): Bosnia: A Short History. New, Updating Edition, New York University Press, ISBN 0.814.755.615.</ref><ref>Idrizović M., Ur. (1987): Umjetničko blago Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-01121-7</ref><ref>Enciklopedija Jugoslavije, Izd. (1983): Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina – Separat iz II izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.</ref><ref> Imamović M. (1997): Historija Bošnjaka. „Preporod“, Sarajevo, UDK 949.715-323.1(=864).</ref><ref>Malcolm N. (1996): Bosnia: A Short History. New, Updating Edition, New York University Press, ISBN 0814755615.</ref><ref>Idrizović M., Ur. (1987): Umjetničko blago Bosne i Hercegovine. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 86-01-01121-7.</ref><ref>Klaić N. (1994): Srednjevjekovna Bosna - Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe. Eminex, Zagreb, ISBN 953-6112-05-1.</ref>
Bitka na Večićkom polju je, poslije prodora osmanlijske vojske preko [[Drina|Drine]] na [[Cvilin|Cvilinsko polje]] (na gazovima Jošanica [[Cvilin]] i Šiber/Šibar) bio jedan od najsnažnijih bosanskih otpora nadolazećoj Osmanlijskoj imperiji. Legenda o tri poginula brata ([[šehida]]) u toj bici, na svojevrstan način, do danas ilustrira poštovanje stanovništva vrbanjske doline herojstva branitelja. Prema ustaljenoj verziji, oni mrtvi nosili sopstvene glave sve do Večića. Na navodnom mjestu njihove smrti , njima u spomen, na Večićkom polju su podignta tri [[turbe|turbeta]]. U lokalnimi širim pučkim predanjima se, i bez toga, već stoljećima veliča junaštvo bosanske vojske, unatoč velikom broju izginulih boraca na obje sukobljene strane.
Svojevrsna regionalna atrakcija nekada su bili redovni [[Aliđun|Aliđunski]] ([[Ilindan|Ilindanski]], [[Sveti Ilija]]) vašeri na Većićkom polju, svakog [[2.]] augusta. Vjerojatno je to bilo tradicionalno zborište starobosanskih obreda, a potom i memorijalno dovište za odavanje poštovanja davne bitke i njenih [[šehid]]a. Od strane [[Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine|Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine]] 2003. godine podnesen je zahtjev da se [[Nekropola stećaka Trzan i turbeta u Večićima|Nekropoli stećaka Trzan i turbeta u Večićima]] dodijeli status nacionalnog spomenika kulture u BiH <ref>http://archive.today/79fw#selection-943.2-951.135</ref>.
|
