Razlika između verzija stranice "Rasizam"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kotrektura
Red 18:
==Genocid==
{{Glavni|Genocid}}
'''Genocid''' (grč. γενετικός – generičkô, γένεσις – porijeklo ''genos'' = pleme, rod, narod; + lat. ''occidere'' = ubiti) je najekstremniji – po žestini najdrastičniji, po metodima često najbrutalniji, a po posljedicama najpogubniji – vid “[[rasna diskriminacija|rasne” diskriminacije]]. Ovo “narodomorstvo” (tj. “zločin genocida”) je, dakle, najteža krajnost “zločina protiv čovječnosti” – usmjerena na istrebljenje i uništavanje cijelih “rasnih”, etničkih, nacionalnih, religijskih i drugih skupina. Uporedo sa biološkim iskorjenjivanjem grupne žrtve, brišu se i prepoznatljivi tragovi njene materijalne i duhovne kulture (“kulturocid”“[[kulturocid]]”), tj. uništava se njeno sveukupno [[Bioantropologija|bioantropološko]] i [[Socioantropologija|socioantropološko]] biće.
 
U bližoj historiji žrtve genocida su najčešće bili narodi čije su postojbine zaposjedali kolonijalni osvajači ili drugi agresivni pretendenti na tuđe teritorije. Tragičnu genocidnu kulminaciju rasizma ostvaruje nacistička [[Njemačka]], krajem tridesetih i početkom četrdesetih godina XX vijeka. Ta zvanična državna ideologija “teorijski” je opravdavana tezom o globalnoj historijskoj misiji (biološki superiorne i predodređene) “[[arijevska rasa|arijevskê rasê]]” (“nadljudî”). Prema nacističkom zakonodavstvu, svi nearijevski pojedinci i skupine su manje vrijedni i apriorno nesposobni za obavljanje kulturnih, umjetničkih, prosvjetnih, tehničkih i ostalih javnih i mnogih drugih “elitnih” funkcija i poslova. Ta nehumana hajka na “nečistu krv” rezultirala je masovnim genocidom nad Jevrejima, [[Romi|Romima]], slavenskim i drugim pripadnicima “nižih rasa”, u kojem su uništeni životi miliona nevinih ljudi.
 
Neposredna prošlost ([[1992.]] – [[1995.]]), ubjedljivo dokazuje da su i duhovni začetnici, planeri, vođe i realizatori razaranja međunarodno priznate države [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] u samu srž podstrekačkih aktivnosti za zločin utkali esencijalne rasističko–genocidne elemente. Najsvirepija agresija u [[Europa|Europi]] u protekloj polovini vijeka donijela je i do tada nepoznate genocidne pojave i formulirala nove pojmove međunarodnog prava, koje civilizirani eksperti nisu mogli predvidjeti čak ni pod svježim utiscima II svjetskog rata. U prvom redu, to se odnosi na “[[etničko čišćenje]]”, “[[masovno silovanje]]” i barbarski “[[kulturocid]]”“kulturocid”.<ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
 
== Reference ==