Razlika između verzija stranice "Rasizam"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Reference
Red 2:
'''Rasizam''' podrazumjeva onu teoriju ili praksu, na osnovu kojih se ljudi dijele zbog njihovih stvarnih tjelesnih karakteristika (npr. [[boja kože]], izgled) ili njima pripisanim atributima (npr. [[stereotip]]i) u tzv. "[[rasa|rase]]" i po kojima svaka "rasa" zaslužuje poseban društveni položaj ([[status]]).
 
U teoriji radi se o [[predrasuda]]ma ili u gorim slučajevima o [[ideologija]]ma, koje ne tretiraju sve ljude jednakim. U praksi rasizam stvara podjelu "rasa" ili [[diskriminacija|diskriminaciju]] drugih "rasa". Rasizam postoji tokom cijele historije čovječanstva, ali isto tako oduvijek postoje i ljudi koji se protiv njega bore i uspješno ga suzbijaju.
 
Rasizam postoji kroz cijelu historiju čovjeka, ali isto tako postoje oduvijek ljudi koji se bore protiv rasizma.
 
== Izvori, priroda i posljedice rasizma ==
Rasizam je kvazinaučna teorija vrijednosne segregacije ljudskih skupina prema kojoj njihova psihobiološka svojstva odlučujuće određuju i ukupne bioantropološke potencijale, sociokulturni razvoj i [[Historija|historijsku]] ulogu. Počiva na pogrešnim ili pogrešno interpretiranim genetičkim, sociobiološkim, selekcijskim i drugim pretpostavkama – tendenciozne i [Ideologija|ideologizirane]] – grupne diskriminacije. Tu “[[Znanost|znanstvenu]]” besmislicu produbljuje apsolutnim poistovjećivanjem grupnih i individualnih [[osobina|osobinâ]]. Prema [[Rasisti|rasistima]], svaki pripadnik (njihove sopstvene!) “superiorne” skupine je u svim elementima svog [[Bioantropologija|bioantropološkog]] i sociokulturnog bića nadmoćno vredniji od bilo kog člana podređene (“inferiorne”) grupe. Traženjem neutemeljenih veza između bioloških (genetičkih) i kulturnih grupnih svojstava, posebno u oblasti [[Inteligencija|inteligencije]], [[Ponašanje|ponašanja]], općih [[Mentalne sposobnosti|mentalnih sposobnosti]] i [[Karakter ličnosti|karaktera ličnosti]], oni “rasnoj superiornosti” daju značenje i urođene i nepromjenljive vrijednosti.
 
Izvorni uzroci “[[rasna diskriminacija|rasne” diskriminacije] su primarno društvene i ekonomske prirode, a njeni suštinski ciljevi su u svestranoj eksploataciji potlačenih skupina. Njena žrtva mogu biti i tzv. “”“društvene rase”, koje imaju veoma malo zajedničkog sa bioantropološkim smislom međugrupnih razlika. Tako “društvena rasa” može biti definirana kulturnim, religijskim, ekonomskim ili bilo kojim drugim osobenostima koje joj daju prepoznatljiva grupna obilježja. U takvim slučajevima, rasizam primjenjuje obrnutu logiku sopstvenih izvornih načela: prema lažnoj postavci da su kulturne karakteristike posljedica djelovanja nasljednih bioloških činilaca i ispoljavanja određenih sociokulturnih posebnosti diskriminirane grupe izvodi se zaključak o njenoj zasebnoj “rasnoj” pripadnosti.<ref>Boaz N. T., Almquist A. J. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, Upper Saddle River, New Yersey, ISBN 0-13-080793-1.</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Racism</ref>
 
Obespravljene ljudske skupine rasisti najčešće smatraju manje vrijednim, biološki ([[Genetika|genetički]]) i kulturno inferiornim, intelektualno nesposobnim, lijenim i nedozrelim. Nasuprot tome, najširi slojevi progresivne naučne i kulturne – civilizirane javnosti su uvjereni da se budućnost čovječanstva može razumno graditi samo na temelju objektivnih znanstvenih činjenica, koje već decenijama ističu najugledniji svjetski antropolozi i genetičari.
 
U ekstremnim formama, rasizam se ispoljava u historijskim periodima i područjima u kojima određena “rasno”, etnički, religijski, socijalno, ekonomski (ili drugačije) definirana skupina na taj način pokušava opravdati i dokazati svoje apriorno ”pravo” na povlašten sociobiološki, kulturni i opći društveni položaj.<ref> Adams M. Et al (2013): Readings for diversity and social justice. Routhledge, Taylor & Francis Group, New York, ISBN-13: 978-0415892940ISBN-10: 0415892945Edition: 3rd</ref>
 
Prve evidencije o “rasnoj” diskriminaciji potiču još iz [[Antička vremena|antičkih vremena]], kada su [[Grci]] i [[Jevreji]] ostale ljudske skupine svrstavali u ”manje vrijedne” [[Varvari|Varbare]] i goje. Socijalna segregacija je naročito izražena kod Indijaca, kod kojih ”superiorne” kaste čine vladajući arijevski sloj, a pokorena “rasa” dravida obuhvata sve ”niže” kaste. Posebno intenzivno, rasizam buja u XVI i XVII vijeku, u vrijeme nehumane opće diskriminacije domorodaca novootkrivenih područja i kontinenata. Crnce, Indijance i druge “rasne skupine”, kolonizatori smatraju manje vrijednim i, bez izuzetka, biološki i kulturno inferiornim. Paralelno s tim i brutalnom tiranijom, eksploatatori radne snage i prirodnih resursa organizovano i sistematski onemogućavaju procese kulturnog, ekonomskog i nacionalnog osvješćivanja, odnosno opće emancipacije izrabljivanih naroda.
 
Teorijsku osnovu novijeg rasizma formulisao je Gobineau (francuski diplomata i književnik) tridesetih godina XIX vijeka. Ona počiva na znanstveno apsurdnoj tvrdnji da su “rasna obilježja” nepromjenljiva i da su određeni narodi trajni i isključivi nosioci osobitih sposobnosti (koje imanentno posjeduje svaki njihov pripadnik). Svojom nesuvislom tezom o superiornosti ”dolihokefalne” (dugoglave) “rase” u velikoj mjeri je inspirisao i usmjerio mnoge kasnije rasističke teorije. Neslavan i relativno uticajan doprinos razvoju rasizma krajem XIX i početkom XX vijeka dali su socijaldarvinisti, a posebno poljski pravnik i sociolog Glumpowicz. Prema njima, cjelokupna evolucija čovječanstva suštinski je usmjeravana darvinističkom selekcijom u “međurasnoj” ”borbi za opstanak”. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Racism</ref>
 
Savremene forme rasizma su posebno bile izražene u južnoafričkom aparthejdu (ideologiji i praksi donedavno vladajuće bijele manjine) i određenim rasističkim organizacijama, koje (poput Ku–Klux–Klana u SAD) različitim vidovima zastrašivanja, terorizmom i ubistvima žele ”obojene” primorati na slijepu poslušnost i prihvatanje statusa opće inferiornosti.
Line 26 ⟶ 24:
U bližoj historiji žrtve genocida su najčešće bili narodi čije su postojbine zaposjedali kolonijalni osvajači ili drugi agresivni pretendenti na tuđe teritorije. Tragičnu genocidnu kulminaciju rasizma ostvaruje nacistička [[Njemačka]], krajem tridesetih i početkom četrdesetih godina XX vijeka. Ta zvanična državna ideologija “teorijski” je opravdavana tezom o globalnoj historijskoj misiji (biološki superiorne i predodređene) “[[arijevska rasa|arijevskê rasê]]” (“nadljudî”). Prema nacističkom zakonodavstvu, svi nearijevski pojedinci i skupine su manje vrijedni i apriorno nesposobni za obavljanje kulturnih, umjetničkih, prosvjetnih, tehničkih i ostalih javnih i mnogih drugih “elitnih” funkcija i poslova. Ta nehumana hajka na “nečistu krv” rezultirala je masovnim genocidom nad Jevrejima, Romima, slavenskim i drugim pripadnicima “nižih rasa”, u kojem su uništeni životi miliona nevinih ljudi.
 
Neposredna prošlost, nažalost, ubjedljivo dokazuje da su i duhovni začetnici, planeri, vođe i realizatori razaranja Bosne i Hercegovine u samu srž podstrekačkih aktivnosti za zločin utkali esencijalne rasističko–genocidne elemente. Najsvirepija agresija u Evropi u protekloj polovini vijeka donijela je i do tada nepoznate genocidne pojave i formulirala nove pojmove međunarodnog prava, koje civilizirani eksperti nisu mogli predvidjeti čak ni pod svježim utiscima II svjetskog rata. U prvom redu, to se odnosi na “[[etničko čišćenje]]”, “[[masovno silovanje]]” i barbarski “[[kulturocid]]”.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Genocide_in_Bosnia</ref><ref>Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref>
 
== Reference ==