Razlika između verzija stranice "Bahami"

površina = 13,.878 |

stanovnika = 323,.000 <small>Procjena 2003</small> |

gustoća = 23.,27 |

'''Bahami''' su otočna [[država]] u [[Atlantski okean|Atlantskom okeanu]]. Obuhvata [[arhipelag]] od 700 otoka u Atlantskom okeanu, istočno od [[Florida|Floride]] i sjeverno od [[Kuba|Kube]]. Glavni grad države je [[Nassau]], koji se nalazi na otoku Nju Providens. Prama podacima Kraljevskih odbrambenih snaga Bahama, u sastav Bahama ulazi i 470,000 km² vodene površine. Starosjedilačko stanovništvo je Lucayan, ogranak Arawak naroda. Iako Španci nisu nikada kolonizirali Bahame, oni su Lucayan stanovništvo prodavali u roblje na otoku [[Hispaniola]]. Intenzivno naseljavanje ovog otočja od strane stranih doseljenika je kulminiralo u periodu od 1513-1648. Dominirali su Englezi, koji su se proširili iz Bermude. Bahami su postali britanska kolonija 1718. Nakon [[Američki rat za nezavisnost|Američkog rata za nezavisnost]], hiljade robovlasnika su se naselili na Bahame sa svojim robovima, time su uspostavili plantažerski način proizvodnje na ovim otocima. Kada je Velika Britanija 1807.g. ukinula međunarodnu trgovinu robljem, veliki broj crnačkih robova je imigriralo sa [[Florida|Floride]] na Bahame. Bahami su i danas dio [[Commonwealth]]a, iako su [[1973]]. izglasali nezavisnost od [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. trenutni monarh države je kraljica[[Kraljica Elizabeta II| Elizabeta]] II. Prema najznačajnijem privrednom pokazatelju, BDP-u, Bahami se ubrajaju među najbogatije države Amerike (u rangu sa [[SAD]] i [[Kanada|Kanadom]]).

Taino narod se doselio na južne dijelove Bahama sa [[Kuba|Kube]] i Hispaniole još u 11. vijeku. Oni su na Bahamaima poznati kao Lucayani. Smatra se da je prilikom prvog dolaska Kolumba na Bahame 1492.g. na otocima živjelo oko 30,.000 Lucayana. Veliki broj starosjedilaca je umro, nakon dolsaskadolaska Španaca, ali ne od njihove surovosti prema domorocima, već od slabog imuniteta i različitih bolesti, u prvom redu b[[Boginje|oginjaboginja]].