Razlika između verzija stranice "Večićko polje"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Dorada
Red 1:
'''Večićko polje''' je plodna zaravan na riječnim nanosima [[Vrbanja (rijeka)|Vrbanje]] i [[Cvrcka|Cvrcke]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Bosna]], [[Republika Srpska]], Općina [[Kotor-Varoš]].
 
== Geografija ==
Večićko polje je omeđeno Vrbanjom, Cvrckom i obližnjim brdsko-planinskim uzvišenjima. Najvaća dužina mu je oko 3 km, a širina oko 2 km. Na obodima Polja su naseljena mjesta [[Večići]], Hanifići , Draguljići i Marjanovići. Nalaze se ispod uzvisina Brižine (373 m n/v, u vijencu Klinića brda, 650 m) i Bajrića brda (460 m) na padini Doca. Uzvodno od ušća Cvrcke, u Vrbanju se ulijeva i Jelički potok, uz čije ušće se Večićko polje završava u zaravni Vrhpoljâ. Nadmorska visina središta polja je 312 m.<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref><ref>Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.</ref>.
 
Posebna turistička atrakcija regije bili su redovni zabavni, privredni i religijski [[Aliđun]]ski ([[Ilindan|Ilindanski]], [[Sveti Ilija]]) vašari na Većićkom polju, svakog 2. augusta. Vjerojatno je to bilo tradicionalno zborište starobosanskih obreda, a potom i dovište u znak sjećanja na davnu bitku i njene [[šehid]]e. Drevno [[turbe]] u središnjici zborišta ima status nacionalnog spomenika kulture u BiH <ref>[http://archive.today/79fw#selection-943.2-951.135]</ref>. U poratnom periodu pažnju u ljetnom periodu privlače Vilen(j)ske vode i kanjon Cvrcke.
 
== Historija ==
 
=== Otpor Osmanlijama ===
U davnoj prošlosti ovog kraja na Večićkom polju se zbila velika bitka oko Mlâvâ, plićaka na Vrbanji koji je oduvijek bio gaz za stoku, pješake i svojevremena vozila. Tu su se sukobile [[Osmanlije]] sa i probosanskmprobosanskim snagama iz gotovo cijele tadašnje države [[Bosna|Bosne]]. Prema historijskom kontekstu, to je bilo oko [[1463.]], tj. pada Bosne pod osmanlijsku okupaciju. To je, poslije prodora njihove vojske preko [[Drina|Drine]] na [[Cvilin|Cvilinsko polje]] bio jedan od najsnažnijih bosanskih otpora nadolazećoj Osmanlijskoj imperiji. Legendu o tri poginula brata ([[šehid|šehida]]) u toj bici, koji su mrtvi nosili sopstvene glave sve do Večića – i do našeg doba – održava „usmena književnost“, a tri [[turbe]]ta u Večićima navodno su podignuta njima u spomen. U lokalnimi širim pučkim predanjima se, i bez toga, već stoljećima veliča junaštvo bosanske vojske, unatoč velikom broju izginulih boraca na obje sukobljene strane.
 
Posebna turistička atrakcija regije bili su redovni zabavni, privredni i religijski [[Aliđun]]ski ([[Ilindan|Ilindanski]], [[Sveti Ilija]]) vašari na Većićkom polju, svakog 2. augusta. Vjerojatno je to bilo tradicionalno zborište starobosanskih obreda, a potom i dovište u znak sjećanja na davnu bitku i njene [[šehid]]e. Drevno [[turbe]] u središnjici zborišta ima status nacionalnog spomenika kulture u BiH <ref>[http://archive.today/79fw#selection-943.2-951.135]</ref>. U poratnom periodu pažnju u ljetnom periodu privlače Vilen(j)ske vode i kanjon Cvrcke.
 
=== Rat u BiH ===