Razlika između verzija stranice "Hipoteza"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte" |
mNo edit summary |
||
Red 10:
Svaka korisna hipoteza omogućit će predviđanje logičnim razmišljanjem, uključujući [[Dedukcija|deduktivne]] metode. Može predvidjeti ishod eksperimenta u laboratorijskom okruženju ili promatranjem pojave u prirodi. Predviđanje također može biti statističko i govoriti samo o vjerovatnoći. Karl Popper ([[Austrija|austrijski]] i [[UK|britanski]] filozof, profesor na London School of Economics i jedan od najuticajnijih filozofa nauke u [[20. vijek|dvadesetom vijeku]]) smatrao je da se za hipotezu mora pretpostaviti da može biti pogrešna, i da se prijedlog ili teorija ne može zvati znanstvenom ako ne priznaje mogućnost da se pokaže pogrešnom. Ovim dodatnim kriterijem, mora biti bar u principu moguće napraviti obzervaciju koja bi pokazala da je prijedlog pogrešan, čak i ako se ta [[opservacija]] nikada ne izvede. To može puno pojednostaviti proces testiranja kako bi se odredilo ima li hipoteza slučajeve u kojima je pogrešna.
Vrlo je važno da je ishod za vrijeme trajanja istraživanja nepoznat ili s razlogom pod stalnim istraživanjem. Samo u ovom slučaju eksperiment, testiranje ili studija potencijalno povećava vjerovatnoću da je hipoteza istinita. Ako je ishod već poznat zove se posljedica i već je trebala biti razmotrena pri formuliranju hipoteze. Ako predviđanja nisu dostupna promatranju ili iskustvu, hipoteza još nije korisna i mora čekati druge koji kasnije mogu omogućiti promatranje.
== Vrste hipoteze ==
Prijedlozi mogu doći u obliku izjave ili korelacije između dvije ili više stvari, ali bez izjave da nužno postoji odnos uzroka i posljedice,
Hipoteza o mogućoj korelaciji ne govori o uzroku i učinku samima, samo izjavljuje da je 'A povezano s B'. Kauzalni odnosi mogu se teže provjeriti nego korelacije, jer su često uključene varijable kod kojih se ne mogu isključiti vanjski uticaji, a mogu pridonijeti izgledu vjerovatne povezanosti uzroka i posljedice, ali daljnjim istraživanjem može se ispostaviti da direktan uticaj dolazi od nekog drugog faktora nego što je izraženo u pretpostavci. Također, sama promatranja promjene jedne varijable, povezane s promjenom druge varijable, mogu zamijeniti efekt s uzrokom, i obratno.
| |||