Razlika između verzija stranice "Srbi u Bosni i Hercegovini"

'''Bosanski Srbi''' je skraćeni termin za '''Srbe u Bosni i Hercegovini'''.<ref>[http://www.cotf.edu/earthinfo/balkans/bosnia/BNtopic1.html Who are the Bosnians?] - cotf.edu</ref> [[Srbi]] su jedan od tri konstitutivna naroda u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], te vjeruje se da čine trećinu stanovništva.<ref>[http://www.telegraf.rs/vesti/866255-popis-u-bih-srbi-cine-trecinu-bosnjaci-najbrojniji-hrvata-sve-manje POPIS U BiH: Srbi čine trećinu, Bošnjaci najbrojniji, Hrvata sve manje] - Telegraf.rs</ref>

Uglavnom su nastanjeni u istočnom i južnom dijelu [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]], u [[Istočno Sarajevo|istočnom dijelu sarajevske regije]], [[Semberija|Semberiji]], [[Posavina|Posavini]], [[Podrinje|Podrinju]] i [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], te manjim dijelom i u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Od kraja [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], Bosanski Srbi su uglavnom nastanjeni u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] u kojojm čine oko 90% stanovništva, nakon što je [[etničko čišćenje|etnički očišćena]]<ref>[http://www.camo.ch/mazovjecki.htm Etničko čišćenje u Banjoj Luci]</ref><ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/49987/Default.aspx Slobodna Dalmacija]</ref> za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]].

Padom [[Bosansko kraljevstvo|Bosanskog kraljevstva]] u 1463. godini dolazi do velikih vjerskih promjena unutar Bosne. Pripadnici Crkve bosanske masovno prihvaćaju islam. Jedan dio katoličkog stanovništva odseljava na područja pod kršćanskom, Ugarskom kontrolom dok ostatak katoličkog stanovništva biva izložen pritiscima Osmanskihosmanlijskih vlasti. Pritisci osmanlijskih vlasti na katolike Bosne i Hercegovine su posljedica nesklonosti osmanlijskih vlasti da se glavni vjerski vođa njihovih podanika nalazi van [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlijskog carstva]].

Uz dolazak islama najveća vjerska promjena je uvođenje pravoslavlja i na ostatak bivšeg Bosanskog kraljevstva. PredosmanskiPredosmanlijski dokumenti ne spominju pravoslavno stanovništvo van Zahumlja dok dokumenti pisani poslije [[1480]]. godine sadrže informacije o pravoslavnim vjernicima u svim djelovima Bosne i Hercegovine. Mitropolit (pravoslavni biskup) dobiva svoje sjedište u Sarajevu u 1532. godini <ref name=Džaja> Džaja; Konfessionalität und Nationalität </ref> <ref name=Skarić> Skarić; Sarajevo i njegova okolina </ref>, dok se prve pravoslavne crkve u Vrhbosni spominju u 1616. godini. <ref name=Skarić1616> Skarić; 1616, Srpski pravoslavci u Sarajevu </ref>

Uprkos brojnim prelascima stanovništva sa katoličanstva na pravoslavlje <ref name=Mandić> Mandić,D.; Etnička historija Bosne </ref> ulazak pravoslavlja u Bosnu se ne može objasniti samo promjenom religije<ref name=Malcom> Malcom, N.; Bosnia, A Short History </ref>. Rani osmanskiosmanlijski dokumenti prikazuju naseljavanje pravoslavnih polunomadskih stočara, Vlaha, u ratom uništena područja istočne Hercegovine. Dokumenti iz 1470-ih i 1480-ih opisuju njihovo naseljavanje u središnjoj i sjevernoj Bosni. <ref name=Džaja_crkva> Džaja; Die Bosnische Kirche </ref>

OsmanskeOsmanlijske vlasti su aktivno sudjelovale u naseljavanju Vlaha u ratom ili kugom depopulirane dijelove Bosne. [[Vlasi]] su za razliku od drugih kršćanskih grupa u Bosni bili oslobođeni plaćanja [[harač]]a (vrsta poreza). U pograničnim djelovima su porezi na ovce bili umanjeni i vlaški kneževi su dobili timare (vrsta posjeda). Također, Vlasima je bilo dozvoljeno nošenje oružja i osmanskeosmanlijske vlasti su očekivale da Vlasi aktivno sudjeljuju u odbrani granica.

Za razliku od ostalih etničko-vjerskih grupa na području Bosne i Hercegovine Vlasi su plaćali specijalni porez ([[Turski jezik|turski]]: russum i efflak). Ovaj porez se plaćao u stoci jednom godišnje na Đurđevdan. Zbog različitog oporezivanje osmanskiosmanlijski porezni dokumenti pružaju indikaciju o broju Vlaha. Dokumenti iz [[16. vijek|16. vijeka]] daju procjenu od 35.000 Vlaha na području Hercegovine.

OsmanskiOsmanlijski dekreti krajem 16. vijeka ukazuju da većina Vlaha u sjevernoj Bosni napušta nomadski život i da se počinju baviti drugim zanimanjima. Neki srpski historičari {{izvor}} su predstavili tezu da ime Vlah ne označava posebnu etničku grupu već jednostavno Srbe koji su živjeli nomadskim životom i bavili se stočarstvom. Moderni eksperti o Vlasima su odbacili ovu teoriju. <ref name=Malcom/>

Među bosanskim Srbima se ističe veći broj poznatih ličnosti. Neki od njih su [[Branko Ćopić]], [[Filip Višnjić]], [[Petar Kočić]], [[Jovan Dučić]], [[Zoran Đinđić]], [[Zdravko Čolić]] i veliki bosanskohercegovački pjesnik [[Aleksa Šantić]].

*[http://www.ZemljaBosna.com/ ZemljaBosna.com]