Razlika između verzija stranice "Oružje"

'''Oružje''' je predmet koji se koristi u [[bitka|bitkibici]] - kako bi se [[povreda|povrijedio]], ubio, razoružao ili onesposobio protivnik ili žrtva.

Prvo oružje koje je čovjek koristio bila je [[drvo|drvena]] [[toljaga]]. Toljaga ima niz mana, mali domet, malu probojnost. Napredak je postignut izumom [[koplje|koplja]]. - povećanPovećan je domet, toljage sa kamenom na vrhu -i povećana je probojnost. Još veći napredak je izum oštrice - [[nož]], koplje s kamenim vrhom, [[sjekira]] umjesto kamene toljage. Najveći domet oružja kamenog doba su [[luk i strijela]] i [[praćka]] (u većoj izvedbi - [[katapult]]).

Pri kraju mlađeg kamenog doba ljudi su obilato koristili [[glina (tlo)|glinu]] kao osnovni materijal za izradu posuda, ili su njomenjom obljepljivali kuće od pletenog [[pruće|pruća]]. Te posude pekle su se na visokim temperaturama, pa je tlo ispod ognjišta ili ložišta bilo spaljeno. Kod paljenja takvih ognjišta na tlu bogatom [[bakar (element)|bakrenom]] rudom, jer je ta ruda vrlo blizu površine, ostajale su rastopljene bakrene "lepinje" . Ljudi su primijetili da su vrlo oštrih rubova što je kod oruđa bio primarni kvalitet. Već u tom sirovom obliku bila je vrlo oštra i već gotova za primjenu.

Iskustvom prethodnika i korak po korak, ljudi su počeli prepoznavati [[rudna ležišta|ležišta]] ruda i, malo po malo, ulazili sve dublje pod zemlju tražeći dragocjenu zelenu [[rude|rudu]]. NoMeđutim bakar je imao i svojih mana. Bio je mekanmehak. Brzo se trošio i nije podnosio veća naprezanja ni temperature. Kad su otkrili [[arsen]], dodali su ga bakru i on je postao arsenska broncabronza. Pošto je arsen vrlo jak otrov lijevanje je bio vrlo opasan i stručan posao.

U [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] ljevača broncebronze predstavlja hromi bog [[Hefest]]. Pretpostavlja se da su ljevači broncebronze pod utjecajemuticajem arsena[[arsen]]a koji u dodiru sa vodenom parom u malim količinama kod ljudi izaziva lakša, ali trajna oštećenja mozga i to na centrima za ravnotežu. Zato su se nakon dugogodišnjeg bavljenja tim poslom svi pomalo "pijano" kretali. [[Grci]] su to pripisivali moćima obilježja samog boga Hefesta, a to je, zapravo, bilo vjerojatnovjerovatno prvo profesionalno oboljenje u povijestihistoriji.

Oružje se značajno poboljšalo otkrićem da se bakar može uspješno miješati sa [[kositar|kositromkalaj]]em. Dobili su [[bronza|bronzu]] koja je puno tvrđa, ima višu [[tačka topljenja|tačke topljenja]] i može se vrlo precizno lijevati u različitim oblicima i veličinama. Po toj leguri jecijeli cijelojedan jednoperiod razdobljeu historiji nazvanonazvan je [[Bronzanobronzano doba]].

[[Stari Egipat|Egipatska]] kultura i civilizacija razvila se upravo na ekonomiji brončanogbronzanog alata i oružja. [[Ilijada]] i [[Odiseja]], bitka za [[Troja|Troju]] vodila se baš brončanimbronzanim oružjem. Prvi nalazi serijski proizvedenih ratnih oružja na tlu hrvatskeHrvatske bilježimo na arheološkom lokalitetu [[Vučedol]], nedaleko [[Vukovar]]a gdje su arheolozi sredinom prošlog stoljećavijeka pronašli kalupe za lijevanje bojnih sjekira, i veći broj takovihtakvih odljevaka, što ukazuje na organizirano ratovanje većih skupinagrupa ratnika naoružanih unificiranim oružjem. Prema procjenama stručnjaka{{izvor}}, ta sjekira bila je isključivo ratna. Radna oruđa togatog doba imala su potpuno drugačiji izgled.

Općenito, totaj razdobljeperiod se smatra početkom organiziranih ratova, jer se, s pravom vjeruje da čovjek kamenog doba ne poznaje organizirano ratovanje.

Razlog izbijanja prvih [[rat]]ova, pretpostavlja se, bila su upravo ležišta bakarne rude. Zalihe na jednom [[rudna ležišta|ležištu]], geološki gledano, vrlo su tanka i plitka no protežuali se protežu na mjestima i kilometrima. Posebnu olakotnuolakšavajuću okolnost za prve rudare činilo je to da je bakar bio relativno lakolahko dostupan. Problem je nastajao u trenutku kad je rude ponestalo, a [[ekonomija]] cijelog društva bazirala se na proizvodnji, primjeni i prodaji bakra i [[broncabronza|broncebronze]]. Cijeli narodi bilubili su prisiljeni tražiti nova ležišta. Razvojem proizvodnje [[Metal (hemija)|metal]]a, usporednouporedno, išao je i razvoj i unapređenje [[poljodjelstvopoljoprivreda|poljodjelstvapoljoprivrede]], a time i proizvodnje hrane tako da je broj ljudi laganolagahno rastao. Naravno, kad su pronašli novo, još bogato i neiscrpljeno ležište dragocjene rude, tamo je već netko prije njih polagao pravo eksploatacije. Osim direktnog sukoba, nije bilo rješenja.

Karakteristično za brončanodobne kulture bronzanog doba, što potkrepljuje ovo mišljenje je da su se one, geografski, protezale na vrlo dugačkom području bogatom rudama dok su starije, kamenodobne kulture kamenog doba, živjele na većem ili manjem zaokruženom i kompaktnom području bez potrebe seljenja i širenja.

Izum [[barut]]a omogućio je izbacivanje kamenja većim brzinama i na veće udaljenosti nego ranije. - mušketaMusketa je bila prvo oružje, ali imala je mnogo mana: nepreciznost, sporost punjenja, zatajivala je. SSa druge strane topovi su bili razorno oružje od kada su uvedeni u uporabuupotrebu (isti efekt kao i katapult, uz mnogo manju masu - i oružja i municije - topovske kugle). Kako je razvoj oružja duge cijevi napredovao tako su rješavani problemi:

* nomeđutim još uvijek je trebalo zrno gurati šipkom prema dnu cijevi jer su još uvijek postojale 3 komponente-, svaka za sebe : barut, olovna kugla i primarno barutno punjenje.

* Kad su izumljeni metcimeci riješen je problem i brzine punjenja (nema više šipke) i zatajivanja.

Popularni ''[[Kalašnjikov]]'' ([[AK-47]]) je zapravo polu-automatska puška, od mušketemuskete se razlikuje po cijevi sa spiralnim utorom, nišanima, spremnikom sa mecima i mehanizmom koji omogućava automatsko ispaljivanje metaka jedan za drugim.

[[Dinamit]] nije napravio revoluciju u tehnici ratovanja kao [[barut]], ali kao što je metak lakolahko probijao štitove koji su učinkovitodjelotvorno štitili od strijela, tako je izum dinamita učinio zastarjelim zidine i [[utvrde]] u ratovanju.

Moderno doba donijelo je prvo motorizaciju i oklopna vozila, protiv kojih se moglo boriti istim sredstvima, topovima, minama i konfiguracijom terena, zatim avijaciju - odgovor je također zrakoplovstvo ili protuzračneprotivzračne rakete, ali protiv kemijskoghemijskog, biološkog a kasnije i [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] nema odgovora. Tako je danas proizvodnja kemijskoghemijskog i biološkog oružja zabranjena ženevskim dodatkom Haaškoj konvenciji iz [[1928]]. godine. Međutim razvojem vojne biotehnologije, stvara se mogućnost razvoja [[Biotehnološko oružje|biotehnološkog oružja]], koje bi zbog svojih karakteristika spadalo u kategoriju "humanih oružja".