Razlika između verzija stranice "Široki Brijeg"

| vrsta = OpćinaGrad

| službeni_naziv = Općina Široki Brijeg

| stanovništvo procjena godina = 2009 <ref>[http://www.fzs.ba/saopcenja/2009/14.2.1.pdf Saopćenje Federalnog saveza za statistiku (9.septembar 20099. godine2009)]</ref>

| web stranice = [http://www.sirokibrijeg.ba OpćinaGrad Široki Brijeg]

'''Široki Brijeg''' je [[općinagrad (naseljeno mjesto)|grad]] u južnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovne]] i središte [[Zapadnohercegovački kanton|Zapadnohercegovačkog kantona]]. SmještenaSmješten je na rijeci [[Lištica (rijeka)|Lištici]], oko 20 km zapadno od [[Mostar|Mostara]]a. GradskoSam naseljegrad brojiima oko 10.000 stanovnika, dok ih općina ima oko 30.000 stanovnika.

Bazilika u Mokrom rušena je i podizana, te je i u srednjem vijeku služila svojoj svrsi. U njezinoj je blizini nekropola sa stećcima, a ima ih i drugdje. Oni brojnošću i veličinom navode na zaključak da je ovaj kraj od XII do XV vijeka bio gusto naseljen i bogat. Iz tog vremena u selu Kočerinu sačuvao se najduži natpis na stećcima pisan bosančicom, poznat pod imenom [[Kočerinska ploča]]. Obilježavala je grob velikaša Vignja Miloševića, koji je preminuo 1404. godine. U Borku, nedaleko od izvora rijeke Lišitce, sačuvani su ostaci manjeg srednjovjekovnog grada-utvrde.

=== OsmanskoOsmanlijsko doba ===

Dolaskom pod [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlije]] sredinom druge polovine XV vijeka narod se ovog kraja razbježao se i prorijedio (izvor potreban).{{Izvor}} Prvi osmanskiosmanlijski popisi u [[Hercegovina|Hercegovini]] (god. 1468/69, potom 1475-75/76. i 1519) pokazuju da se narod zadržao samo u brdskim selima. DolaskomOd dolaska Osmanlija, pa do sredine XIX vijeka područje današnje [[Hercegovina|Hercegovine]] bilo je bilo gotovo posve odsječeno od društvenih, kulturnih i političkih dešavanja susjednihu susjednim [[Katoličanstvo|katoličkihkatoličkim]] zemljapodručjima. Kao jedine vođe s preostalim narodom pokazali su se [[franjevci]]. Katolici su izgubili dio prava, a porušeni su i do taddotad postojeći crkveni objekti. {{izvorIzvor}}

Novija historija širokobriješkog kraja usko je vezana uz gradnju samostana na Širokom Brijegu [[1846]]. i uz njegovo djelovanje, čime je otpočeo duhovno, civilizacijsko i kulturno djelovanje katoličke crkve. Gradić je počeo nastajati početkom XX vijeka oko vodenice Ćemer (turski: ćemer = svod), pa se početkom istim imenom zvalo i samo mjesto. Nakon putnog povezivanja s Mostarom godine [[1900]]. neki bivši fratarski dijaci/učenici (ovdje u značenju: sluga, pomoćnik) i poduzetni ljudi iz obližnjih sela podigli su dućane i gostionoce, i tako je nastao gradić, koji se po rijeci [[Lištica (rijeka)|Lištici]] (izvedenica od imena Lise) prozvao '''Lišticom'''. Ipak, otkako je postao administrativnim središtem pa sve do 28. aprila [[1952]], službeni naziv općine i kotara bio je Široki Brijeg.

I sam grad i njegove najstarije ustanove vuku korjene iz samostanskih ustanova i djelovanja. Osim kasnije čuvene klasične gimnazije (kojoj je predhodila kućna škola za franjevačke pripravnike u selu [[Čerigaj]] od [[1844]]. do [[1848]].), samostan je u XIX i XX vijeku osnovao i vodio: pučku školu ([[1867]].), apoteku, dućane (trgovinice i kafanu), vodenicu ([[1868]]. godine), stolarsku radionicu, sagradio je: kameni most na Ugrovači (1868), gimnazijsku zgradu (1924-311931), đački dom (1929-321932), hidroelektranu ([[1934]]. godine), osnovao je muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko-biološkom i drugim zbirkama. Također su ustanovljeni duhački i tamburaški orkestri, više samostalnih biblioteka, pokrenuti su tečajevi za opismenjavanje, posredovala su se osnovna znanja o povrtlarstvu i voćarstvu. Samostan je uz to osnovao i prvu [[banka|banku]], a državne je vlasti podsticao na osnivanje pošte, gradnju kanala za navodnjavanje, te na osnivanje stanice za otkup i djelomičnu preradu duhana, i u svim je spomenutim pothvatima učestvovao ili je bio glavni nosiocnosilac. Kao vanjski znak i kruna svih tih silnih nastojanja i uspjeha može se uzeti kamena romanička bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni [[1905]]. godine, a pokrivena je [[1911]]. Austro-ugarske vlasti (1878-1918) nisu bile naklone [[Franjevci|franjevcima]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], a Kraljevina [[Kraljevina Jugoslavija]] još manje. Ipak su oni i na Širokom Brijegu i drugdje uspješno ostvarivali sredinom XIX vijeka zacrtane programe.

Partizani su [[7. februar]]a [[1945.]]. zauzeli Široki Brijeg s namjerom da ga unište kao duhovno i kulturno središte hercegovačkih [[Hrvati|Hrvata]]. Pri tom su ubili 30 [[Franjevci|franjevaca]], te više desetina nenaoružanih stanovnika, a sljedećih mjeseci i godina na stotine nedužnih ljudi, čime je navodno ubijen svaki deseti stanovnik Širokog Brijega . Župa Široki Brijeg godine [[1940]]. imala je 8004 člana. U ratu ih je stradalo manje od 50, a nakon kraja rata oko 740. Ukupan broj žrtava bio je 786. Klerikalizmu i vjeri općenito neskloni partizani uništili su kulturno blago samostana, zajedno sas inventarom, a zgrade su teško oštećene. Dvije godine nakon rata spaljene su matične knjige, a [[franjevci]] protjerani.{{Izvor}}

Mjesto se ipak postupno oporavljalo, mada je za cijelog vremena Jugoslavije živjelo tihim i uspavanim životom male kraške provincije. Ipak posebni događaji bila su tzv. marijanska hodočašća [[1971]]. godine, kao i veoma posjećena hodočašća katoličke mladeži iz cijeloga svijeta, koja su se u Širokom Brijegu ponavljala svake godine. 1980-ih godina samostan je s oko 3600 vjeroučenika u 146 školskih odjela ponovo mogao govoriti o neikm zlatnim vremenima.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[1991]]. godine, općina Široki Brijeg imala je 27.160 stanovnika, raspoređenih u 35 naselja. PoslijeNakon potpisivanja Daytonskog[[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] općina Široki Brijeg , u cjelini, ušla je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]].

=== Nacionalni sastav stanovništva - općina Široki Brijeg, popis [[1991]]. ===