Razlika između verzija stranice "Germanij"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
mNo edit summary
Red 160:
Kada je objavio svoj ''periodni zakon hemijskih elemenata'' 1869. godine, [[rusija|ruski]] [[hemičar]] [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev|Dmitrij Mendeljejev]] je previdio postojanje nekoliko do tada nepoznatih [[hemijski element|hemijskih elemenata]], između ostalih i jednog koji bi popunio prazninu u [[14. grupa hemijskih elemenata|grupi ugljika]] u svojoj tabeli [[Periodni sistem elemenata|periodnog sistema]], između [[silicij]]a i [[kalaj]]a.<ref name="masanori" /> Zbog njegovog položaja u periodnoj tabeli, Mendeljejev ga je nazvao ''ekasilicij'' (Es), i pretpostavio je njegovu [[relativna atomska masa|relativnu atomsku masu]] od 72.
 
Sredinom 1885. godine, u rudniku u blizini saskog grada [[Freiberg (Saksonija)|Freiberga]] otkriven novi [[minerali|mineral]] koji je dobio ime [[argirodit]] zbog velikog udjela [[srebro|srebra]] u njemu. (iz [[grčki jezik|grčkog]], ''argyrodite'' u značenju ''koji sadrži srebro'')<ref name="argyrodite2" /> Hemičar [[Clemens Winkler]] je analizirao novi mineral za koji se ispostavilo da sadrži kombinaciju srebra, sumpora i jednog novog elementa. Winkleru je uspjelo izolirati ovaj element 1886. godine, utvrdivši da je po nekim osobinama sličan [[antimon]]u.<ref name="Winkle2"/><ref name="isolation" /> Prije nego što je Winkler objavio rezultate svog istraživanja o novom elementu, odlučio je da mu dadne ime ''neptunij'' u čast tada novootkrivene planete [[Neptun]] 1846. godine, a čije postojanje je bilo ranije previđeno i matematički izračunato. Kao što je predviđeno postojanje novog elementa, i postojanje planete Neptun je predviđeno oko 1843. godine kadaod sustrane dva matematičara [[John Couch Adams]] i [[Urbain Le Verrier]], koristeći matematičke metode nebeske mehanike. Ovo su utvrdili polazeći od činjenice da se nakon detaljnog proučavanja kretanja planete Urana činilo da ga neka sila ili druga planeta ''ometa'' u prirodnom kretanju.<ref name="adamsc"/> [[James Challis]] je započeo traženje za tom planetom u julu 1846. godine i otkrio novu planetu 23. septembra 1846. godine.<ref name="revkch" /> Međutim, pošto je ime ''neptunij'' već bilo dodijeljeno drugom pretpostavljenom hemijskom elementu (mada taj element nije element koji danas nosi ime neptunij, otkriven tek 1940. godine), tako da je Winkler odlučio da novom elementu dadne ime ''germanij'' (iz [[latinski jezik|lat.]] riječi ''Germania'', Njemačka) u čast svoje domovine.<ref name="isolation" /> Za mineral argirodit kasnije se iskustveno pokazao da je Ag<sub>8</sub>GeS<sub>6</sub>.
 
R. Hermann je 1877. godine objavio svoje otkriće novog element koji bi se trebao nalaziti ispod [[tantal]]a u periodnom sistemu, kojem je dao ime ''neptunij'', po imenu grčkog božanstva okeana i mora.<ref name="galaxy24" /><ref name="editorsrec" /> Međutim ovaj [[metal (hemija)|metal]] je kasnije identificiran kao [[legura]] elemenata [[niobij]]a i tantala.<ref name="multidict" /> Ime [[neptunij]] dato je sintetičkom elementu otkrivenom mnogo kasnije koji se nalazio udesno od [[uranij]]a u periodnom sistemu, a kojeg su otkrili nuklearni fizičari 1940tih godina.<ref name="nobellec" />