Razlika između izmjena na stranici "Komunizam"

Dodano 2.565 bajtova ,  prije 6 godina
nema sažetka izmjene
'''Komunizam''' je teorija revolucionarne promjene uz političku i društveno-ekonomsku organizaciju zasnovanu na zajedničkoj kontroli nad sredstvima za proizvodnju, za razliku od privatnog vlasništva. Komunizam ili marksizam-lenjinizam se zalaže za ekonomsku pravdu, smatrajući socijalnu revoluciju i nasilno rušenje postojećeg društvenog poretka kao bitne komponente u procesu. Po svojim korijenima, marksizam-lenjinizam je [[Ateizam|ateistički]] i [[Materijalizam|materijalistički]]. U svojim temeljima teorija Karla Marksa je zasnovana na ateističkom materijalizmu. Marksizam negira postojanje i realnost jednog božanstva.
Marx izričito razlikuje njegov komunizam od prethodnih "utopijskih" vjerskih ili etičkih socijalizama. U svojim ranim spisima Marx gleda [[Religija|religiju]] kao namjerno skretanje pažnje potlačenih masa sa izmišljenim neovozemaljskim temama od obraćanja pažnje na eksploataciju koja je proizvedena u [[Kapitalizam|kapitalizmu]] i prethodnim modelima klasno zasnovanog društva, kao što su [[feudalizam]] i [[Robovlasništvo|robovlasničko društvo]].
[[Datoteka:Hammer and Sickle Red Star with Glow.png|thumb|125px|lijevo|Srp, čekić i crvena zvijezda je opšte poznat simbol komunizma.]]
Kao glavna pokretačka sila u svjetskoj politici od početka [[20. vijek|20. vijeka]], moderni komunizam je uglavnom povezan s teorijama Karla Marxa i [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]], što je izraženo u njihovim djelima kao što su: [[Komunistički manifest]] iz [[1848]]. godine, [[Dijalektika prirode]] iz [[1883]]. godine, [[Anti-Dühring]] iz [[1877]]. godine, i [[Das Kapital (Karl Marks)|Das Kapital]] iz [[1863]]. godine, kao i glavna djela [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]], kao što su Šta da se radi? iz [[1901]]. godine i [[Imperijalizam-najviši stadij kapitalizma (Vladimir Lenjin)|Imperijalizam-najviši stadij kapitalizma]]. iz [[1916]]. godine. Prema marksističkoj [[Teorija političke ekonomije (marksizam)|Teoriji političke ekonomije]], [[Dijalektički materijalizam (marksizam)|Dijalektičkog materijalizma]] i [[Historijski materijalizam (marksizam)|Historijskog materijalizma]] kapitalističkog sistema dobit zasnovana na privatnom vlasništvu je ukorijenjena u eksploataciji i obiluje unutrašnjim suprotnostima. Prema Marksu, kapitalizam proizvodi otuđenje u radničkoj klasi, jer su sredstva za proizvodnju u vlasništvu vladajuće klase, a ekonomski sistem u kojem je dobit u potpunosti zasnovana na iskorištavanju radničke klase. Unutrašnje suprotnosti u kapitalizmu, posebno vlasništvo nad proizvodima rada od strane kapitalista dovodi do toga da radnici imaju osjećaj otuđenosti od proizvoda svoga rada, otuđenosti od svog vlastitog ​​rada kao bitne komponente ljudskog identiteta kao i otuđenosti od njihovih radnih kolega. Marks je tvrdio da će se ove otuđenosti pogoršati vremenom i da će kapitalistički sistem doživjeti ekonomski slom i socijalne nerede zbog toga što će radnici biti zamijenjeni mašinama. Zbog marksističkog [[Aksiom|aksioma]] da samo rad može proizvesti dobit, to bi dovelo do smanjenja dobiti i povećanja siromaštva što će dovesti do nezadovoljstva radnika i na kraju [[Revolucija|revolucionarnog]] prevrata [[Buržoazija|buržoazije]] od strane proleterijata, što će reći, revolucionarne, prosvijetljene radničke klase. Nakon ove socijalne revolucije, kapitalizam će biti zamijenjen socijalističkim društvom u kojem će sredstava za proizvodnju biti pod kontrolom radnika. [[Socijalizam]] bi predstavljao prelaznu fazu pod diktaturom proleterijata. Zatim bi slijedilo odumiranje [[Država|države]] i pojava komunizma.
<ref> http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Communism </ref>
 
5.680

izmjena