Verzija na dan 12 mart 2013 u 00:59 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) Botovi 53.005 edits m Bot: premještanje 13 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici d:q1187931 na Wikidati ← Starija izmjena		Verzija na dan 1 juli 2014 u 17:47 uredi poništi Munjanes (razgovor \| doprinosi) Urednici 5.165 edits mNo edit summary oznaka: vizualno uređivanje Novija izmjena →
Red 1: '''Sunen ibn Madže''' ([[Arapski]] سُنن ابن ماجه‎) je jedna od 6 najpriznatijih hadiskih kolekcija koju je sakupio autor Ebu ~~Abdulah~~Abdullah ~~Muhamed~~Muhammed ibn Jezid poznatiji kao "Ibn Madže". Zbirka sadrži 4 .341 [[Hadis]]a u 32 poglavlja. Mnogi od hadisa su poslije odbačeni, kao što su npr. neki hadisi o vrlinama grada Kazvina. =="Kutubu site"== Neki [[Islam\|islamski učenjaci]] kao što su [[Ibn Haldun]] i [[Nevevi]] odbacuju ovaj sunen od šest najpriznatijih ("Kutubu site") i umjesto njega postavljaju [[El-Muveta\|Muveta]] od [[Imam]]a Malika. Prvi koji je Ibn Madžin Sunen pridodao Sahihima [[Sahih Buhari\|Buharije]] i [[Sahih Muslim\|Muslima]] i [[Sunen Ebu Davud\|Sunenima Ebu Davuda]], [[Tirmizijin Sunen\|Tirmizije]] i [[Sunen Nesaija\|Nesaije]], bio je poznati islamski učenjak Ebu Fadl Muhamed ibn Tahir El-Makdisi (umro 1129. god.), u knjizi "Atraful kutubi site". Nakon toga učinio je to i hafiz Abdul Ganij El-Makdisi (umro 1222. god.) u djelu "El-Kemalu fi esmai ridžali"<Ref>"El Fadlul mubin" El-Kasimi</Ref>. Ibn Madže, kao i njegovi prethodnici, klasificira hadise prema [[Fikh\|fikhskim]] pitanjima. Red 24: * Komentar "Kifajetul hadže fi šerhi Sunen Ibn Madže", Muhameda ibn Abdul Hadi El Sindija (umro 1760.) ==Bošnjaci i Ibn Madžin Sunen== Jedan od najvećih velikana hadiske nauke na prostorima BiH, [[Mehmed Handžić]] (1906.- 1944. god.)je započeo svoj komentar na [[Arapski\|arapskom jeziku]] na spomenuto djelo, nazvavši ga: "Izharul behadže bu šerhi Sunen ibn Madže". Pronašao ga je prof. dr. [[Šefik Kurdić]], u rukopisima [[Gazi Husrev-begova biblioteka\|Gazi Husrev-~~Husrevbegove~~begove biblioteke]] pripremajući doktorsku disertaciju iz oblasti izučavanja Hadisa u BiH od dolaska islama do kraja XX[[20. ~~stoljeća~~vijek\|20. vijeka]]. U tom radu značajan prostor pripada našem djela Mehmeda Handžića. Handžićev komentar sadrži 118 rukom pisanih, velikih listova. Prije komentara Handžić donosi dva poglavlja. U prvom poglavlju navodi Ibn Madžinu biografiju, a u drugom govori o njegovom Sunenu, gdje analizira hadise i piše o najosnovnijim detaljima tog djela. Nakon dva uvodna poglavlja, Handžić [[Arapski\|arapskim jezikom]], počinje komentar djela. Završio je 38 poglavlja. Navodeći 39. poglavlje koje tretira [[Abdest\|abdest]], iz "Kitabu taharet" (poglavlje o čistoći), stao je na 118. listu rukopisa. Nepoznato je ~~radi~~zbog čega je ovo djelo ostalo nedovršeno. ==Reference== <references/>

Razlika između verzija stranice "Ibn-Madžin Sunen"